Uz turizam jedna od najvećih žrtava restrikcija zbog obuzdavanja pandemije Covida-19 su kreativne i kulturne industrije; pad prihoda u segmentu glazbe dosegnuo je 41 posto, u filmu 36 posto, a tek poneke iznimke, poput arhitekture i IT-ja, mogle su se pohvaliti većim prihodima.

Otkrivaju to preliminarni rezultati studije Ekonomskog instituta “Kreativne i kulturne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covida -19” izrađene za Ministarstvo kulture i Hrvatsko društvo skladatelja koji su predstavljeni na nedavnoj 9. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji u Zagrebu.

Prije korona krize kulturne i kreativne djelatnosti u Hrvatskoj snažno su (i konstantno) rasle od 2012. do 2019. Na vrhuncu, prije nego će se suočiti s izazovima pandemije, dosegnule su 3,1% BDP-a, bruto dodana vrijednost tada je iznosila 10,1 milijardu kuna.

Prema riječima ravnateljice EIZ-a Tajane Barbić, na njih je u 2019. otpadalo 3,51 posto ukupne zaposlenosti u zemlji, a više od 62% zaposlenih imalo je više i visoko obrazovanje.

Široka klasifikacija
Čak dvije trećine zaposlenih u tim industrijama pripada radno najaktivnijoj dobnoj skupini, između 25 i 49 godina.

“Iako su svi ti postoci u Hrvatskoj još uvijek bili manji od onih na razini Europske unije, jasno je da su sve te industrije proteklog desetljeća u snažnom zamahu.

Uz važnost zapošljavanja dominantno mlađe i visoko obrazovane radne snage, posebno su bili uspješni podsektori vezani uz razvoj novih digitalnih tehnologija, dizajn, glazbu i izvedbene umjetnosti, film, arhitekturu te oglašavanje i tržišno komuniciranje”, rekla je Barbić dodajući da je epidemija većini “ozbiljno narušila poslovanje i donijela velik pad prihoda u 2020.”.

Premda će konačni rezultati istraživanja biti objavljeni u narednih 20-ak dana i poslužit će za planiranje novih poteza i mjera Vlade, prezentirani naglasci govore o drastičnom efektu Covida-19. Ukupni prihodi u podsektoru glazbe strmoglavili su se lani 41 posto, a u filmu 36 posto.

Kako se radi o poprilično širokoj klasifikaciji, ne treba čuditi da je dio sektora porastao, posebice arhitektura i sektor računalnih programa, igara i novih medija kojima su prihodi porasli 9 posto u 2020.

Iz EIZ-a najavljuju da će iz lanjskih brojki studija obrazložiti pad prihoda u posebno pogođenim grana glazbe i izvedbenih umjetnosti, filma, fotografije, oglašavanja i tržišnog komuniciranja, te izdavaštva i umjetnosti, općenito.

Izbace li se iz računice segmenti računalnih programa i igara koji su u 2020. rasli, pad prihoda kreative i kulture zaronio je 11,7 posto, osjetno dublje od ostalih sektora kojima su prihod pali 7,7 posto.

Generator rasta i razvoja
Unatoč udaru, kulturne i kreativne industrije pokazale su otpornost i održale ukupnu zaposlenost na razini prije pandemije, što je za ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek očekivano zbog mjera Vlade.

“Preliminarni rezultati istraživanja pokazali su još jednom da su kulturne i kreativne industrije generator rasta i razvoja te važan element jačanja svih sektora, a prije svega industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija uz značajan izvozni potencijal.

Nažalost, studija također ukazuje da je većina podsektora kulturnih i kreativnih industrija pretrpjelo ozbiljne gubitke uzrokovane pandemijskom krizom što se donekle ipak ublažilo brojnim mjerama Vlade RH i Ministarstva kulture i medija”, kazala je ministrica dodavši da je u narednom periodu kroz plan oporavka za kulturu i kreativu osigurano 250 milijuna kuna.