Neizvjesnost oko smjera pandemije koronavirusa nakon što se svijetom počeo širiti novi soj omikron nije umanjio optimistične prognoze rasta vrijednosti europskih dionica u 2022., pokazuje anketa koju je Reuters proveo među financijskim analitičarima.

Štoviše, rezultati ankete među 23 analitičara pokazuju da bi europske dionice iduće godine mogle dosegnuti rekordne vrijednosti, na krilima daljnjeg oporavka zarada kompanija.

Uspon na 500 bodova
Anketa, provedena od sredine do kraja studenog, predviđa da će njemački burzovni indeks DAX i francuski CAC 40 do sredine iduće godine dosegnuti rekordne vrijednosti, s rastom od 8, odnosno 6 posto u odnosu na razine ostvarene početkom prošlog tjedna.

Paneuropskom indeksu STOXX 600 analitičari prognoziraju uspon od 7 posto te bi do srpnja mogao vrijediti 500 bodova, 10 bodova više od dosadašnjeg rekorda postignutog 17. studenog. Pojava omikron soja prilično je negativno utjecala na europske dionice potaknuvši prije desetak dana veliku rasprodaju.

Negativan sentiment opteretio je europska tržišta i prošloga tjedna, a u petak prijepodne je STOXX 600 indeks bio u plusu 0,5 posto, nakon pada za više od 1 posto zabilježenog u četvrtak. Unatoč tome, europske dionice za ovu godine bilježe rast od približno 15 posto.

Temelj ovogodišnjeg dvoznamenkastog rasta jest snažan oporavak financijskih rezultata europskih kompanija nakon krize uzrokovane pandemijom.

Prema posljednjim podacima Refinitiv I/B/E/S, u trećem tromjesečju zabilježen je skok dobiti europskih kompanija za 58,8 posto, nakon rasta od 96,4 i 152,6 posto u prva dva tromjesečja. “Očekujemo da će zarade biti ključni pokretač rasta globalnih dionica, a to vrijedi i za eurozonu”, izjavio je glavni analitičar banke Credit Suisse, Philipp Lisibach.

Za razliku od dvoznamenkastog rasta vrijednosti dionica u ovoj godini, Lisibach očekuje da će iduće godine prinos iznositi oko 8 do 9 posto. S druge strane, skok broja oboljelih u Europi te najava novih restriktivnih epidemioloških mjera u Austriji malo su poljuljali samopouzdanje investitora.

Kratkoročni rizici
Indeks Europske komisije ekonomskog povjerenja u eurozoni u studenom je ponešto oslabio (sa 118,6 u listopadu na 117,5 bodova prošloga mjeseca) uslijed zabrinutosti potrošača četvrtim valom pandemije.

K tome, povjerenje njemačkih poduzetnika u studenom je palo već peti mjesec uzastopce s obzirom da su poremećaji u opskrbnim lancima negativno utjecali na proizvodni sektor. Rast cijena energenata i broja novozaraženih te kašnjenja u isporukama robe iznenada su stvorili ekonomske rizike u Europi što je rezultiralo kratkoročnom neizvjesnošću, ocjenjuje Tomas Hildebrandt, fond menadžer u Evli Bank iz Helsinkija. Međutim, situacija bi se trebala normalizirati tijekom iduće godine, dodaje Hildebrandt.

Iako većina analitičara optimistično gleda na iduću burzovnu godinu u Europi, dio njih ne dijeli takvo mišljenje. Stephane Ekolo, analitičar brokerske kuće Tradition, smatra da će STOXX 600 kraj iduće godine dočekati na 430 bodova, što je 7,3 posto niže od vrijednosti zaključene prošlog četvrtka.

“Vjerujem da će dobiti kompanija vjerojatno oslabjeti u idućih šest mjeseci uslijed kontinuiranih zastoja u opskrbi, potencijalnog rizika restrikcija i rasta realnih stopa”, pojašnjava Ekolo. Među rizicima koje su naveli ispitanici stoji rast inflacije koji bi mogao prisiliti Europsku središnju banku na ubrzanje smanjivanja monetarnih poticaja.

No, mogući rast kamatnih stopa dat će vjetar u leđa dionicama europskih banaka koje su ove godine već porasle 28 posto. Jedan od rizika su i predsjednički izbori u Francuskoj u travnju, u slučaju pobjede euroskeptičnog kandidata.