Nakon snažnog pada potražnje u prvim mjesecima pandemije situacija na bankovnom tržištu u zadnjih se šest mjeseci popravila, no hrvatsko tržište u dugom roku vlasnicima banaka ne obećaje lukrativne zarade.

Komparativna anketa Europske investicijske banke provedena u regiji otkriva da vlasnici vodećih bankarskih grupacija Hrvatsku doživljavaju kao relativno stabilno tržište po pitanju pozicioniranja, no očekuju slabljenje potencijala u budućnosti.

Anketiranje najvišeg menadžmenta pod palicom EIB-a svakih pola godine pokazalo je da je podjednak broj banaka objavio višu i nižu profitabilnost u Hrvatskoj u odnosu na izvedbu grupe u cijelosti s ostvarenim prinosom na imovinu (RoA) te na kapital (RoE) na sličnim razinama kao u regiji.

Većina za zadržavanje
Svi su, međutim, tržišnu poziciju u Hrvatskoj ocijenili zadovoljavajućom ili optimalnom: čak 40 posto planira povećati (ili selektivno povećati) prisutnost na domaćem tržištu, a preostalih 60 posto namjerava zadržati postojeći volumen poslovanja. No, matične banke očekuju da će se potencijal domaćeg tržišta dalje pogoršavati i po tom pokazatelju Hrvatska zaostaje za ostalim usporedivim zemljama regije.

Pregled tržišta iz perspektive matičnih grupa otkriva da se potražnja nastavila oporavljati nakon prethodnog snažnog pada, a isto se očekuje i u narednih pola godine u svim segmentima.

S korporativnog fronta zaduživanje i korporativno restrukturiranje te zajmovi za obrtni kapital, uz stambeno kreditiranje iz segmenta stanovništva, pozitivno su pogurali potražnju.

Ranije postroženi uvjeti odobravanja su ublaženi (posebice prema kućanstvima) što je kumulativno dovelo do sužavanja raskoraka između potražnje i ponude.

Banke u Hrvatskoj u načelu nemaju problema s pristupom izvorima financiranja koji se u pola godine popravio za gotovo sve kreditore pri čemu su glavni izvori sredstava štednja građana i korporativni depoziti.

Neprihodujući krediti, jedan od ključnih pokazatelja u kakvom stanju je bankarsko tržište, nastavili su se popravljati u proteklom razdoblju iako je blago pogoršanje primjetno u segmentu stanovništva, napominje se.

Regulatorni pandemijski potezi, poput fleksibilnog tretiranja loših kredita, garancijskih shema, relaksakcije likvidnosnih omjera, prilagodbe pondera rizika te odgoda pune primjene Basela III, pomogli su održati kreditiranje tijekom pandemije, smatraju bankari.

Sporadične kupnje
Gledajući regiju u cijelosti, prošle godine smanjeni su napori za jačanjem kapitala, pa je tek sporadično realizirana pokoja prodaja poslovanja ili podružnica.

Trend je nastavljen i u prethodnih šest mjeseci s napomenom da se dosad nije dogodilo bezrazložno razduživanje. Omjer zajmova i depozita ostao je stabilan što se tumači posljedicom adekvatnih mjera regulatora u adresiranju udara pandemije COVID-a.

Strategije velikih grupa u regiji svode se na selektivnu ekspanziju te vaganje tržišnog potencijala u srednjem roku pri čemu nema bitnih promjena u tržišnom pozicioniranju.

Posljedično, regija nema problem u pristupu financiranju, trendovi u izloženosti banaka bili su pozitivni u posljednjih šest mjeseci uz značajno povećanje potražnje i olakšavanje uvjeta kreditiranja, zaključuje EIB.

Njegova publikacija nastala je kao dio Bečke inicijative kako bi se pratilo prekogranično razduživanje, faktori koji utječu (ili ograničavaju) rast kredita te tržišna očekivanja o budućnosti.

U fokusu ankete su međunarodne bankarske grupacije aktivne u srednjoj i jugoistočnoj Europi, njihove poduružnice te lokalni kreditori. Najnovija anketa provedena je tijekom rujna, a osim Hrvatske, pokriva 10 država srednje i jugoistočne Europe.