Od prvog dana ovog pothvata moja je ambicija bila da sa svojim timom stvorim vodeće svjetsko tehnološko rješenje za građevinsku industriju i upravljanje nekretninskim projektima.

Imperativ nam je da kompanije globalno rade s našom aplikacijom i da kroz takvu prisutnost donosimo najveću vrijednost industriji u kojoj poslujemo. Želimo biti okidač istinskih promjena transformirajući poslovanje na gradilištima diljem svijeta.

Ne skrivajući goleme ambicije biznisa koji je pokrenuo prije gotovo 10 godina tako o PlanRadaru govori njegov osnivač Domagoj Dolinšek. Ovaj Hrvat mađarskog porijekla, a austrijske adrese sad već davne 2011. godine odlučio je osmisliti platformu koja digitalizira more podataka o kompliciranim radnim procesima na gradilištu, objedinjuje ih i strukturira da bi ih potom kroz mobilnu aplikaciju učinila u trenu dostupnima svakom sudioniku radova na nekom građevinskom projektu, bez obzira na to gdje se nalazio.

Počeli su kao istinski startup, od nule, s inovacijom koja je industriji kojoj ju nude u početku zvučala kao SF. Danas PlanRadar posluje u 52 zemlje, ima 11 ureda, a tjedno se više od 30.000 projekata vodi preko njihove aplikacije.

Među njima su i neki od najimpresivnijih građevina današnjice, poput najvećeg europskog nebodera nedavno dovršenog u Varšavi, ali i Pelješkog mosta. Da na tome ne misle stati, ali i koji je veliki milestone pred njima, za Poslovni dnevnik otkrivaju Dolinšek i njegov najbliži suradnik, country menadžer PlanRadara Bojan Petković.

Bojan Petković i Domagoj Dolinšek/Josip Regović/PIXSELL

O samom nastanku PlanRadara javnost vrlo malo zna. Kako je uopće startala vaša priča?

Dolinšek: Inženjer sam elektrotehnike i bio sam zaposlen u jednom austrijskom arhitektonskom uredu u kojem sam internacionalno projektirao i nadzirao provedbu građevinskih projekata. Gradilišta su takoreći bila moj ured.

A na gradilištima, uz gomile cigli, betona, armatura, uobičajen su prizor i hrpe nacrta, papira, planova i raznoraznih tablica s podacima pomoću kojih se na terenu zadaju i prate zadaci, nedostaci, uspoređuju izvedbena stanja, kašnjenja… Uz to, svi su imali i fotoaparate i to su zapravo bili jedini alati pomoću kojih se pratilo stanje na gradilištu i razvoj građevinskog projekta.

Kada bi se sve te informacije prikupile i napravile snimke, u uredima bi se izrađivale tabele i tek potom bi se svakom ponaosob slalo određene zadatke, a nije bilo rijetkost da informacije stignu prekasno i da se obaveze nisu mogle pratiti pa tako ni izvršavati na vrijeme. A kašnjenje na gradilištu znači kaos i u konačnici bujanje troškova zbog plaćanja penala.

Jednog sam dana naprosto shvatio da bi se ta bujica raznoraznih podataka možda mogla daleko lakše prikupiti i strukturirati kako bi se na kraju na samom gradilištu jednostavnije, preglednije i učinkovitije koristili.

O kojem razdoblju pričamo i jesu li tada na tržištu postojala rješenja slična onome što nudi PlanRadar?

Dolinšek: Pričamo o 2011. godini kada su postojala neka slična IT rješenja, ali isključivo u formi računalnog softvera. Ja sam ipak razmišljao korak dalje i svoja promišljanja temeljio na ideji o gradilištu u cloudu kojim bi se upravljalo putem mobilne platforme, odnosno aplikacije na mobitelu ili tabletu koji imaju ugrađenu kameru i koja neće podrazumijevati baratanje podacima samo u uredu na računalu, već izravno na terenu u realnom vremenu.

Tada sam počeo tražiti suradnike koji će mi pomoći ostvariti tu ideju. Kada sam našao partnere koji su uspjeli isprogramirati takvu platformu, 2012. osnovana je tvrtka DefektRadar. Ime je proizašlo iz činjenice da se aplikacija u to vrijeme fokusirala samo na probleme do kojih na gradilištu neminovno dolazi.

No razvoj platforme i njezino sve intenzivnije korištenje na terenu s vremenom je pokazalo kako su mogućnosti daleko veće i kako se ona može pokriti apsolutno sve aktivnosti na jednom gradilištu. Iz tog benefita rodilo se i današnje ime PlanRadar.

Bojan Petković i Domagoj Dolinšek/Josip Regović/PIXSELL

Građevinska industrija izuzetno je tradicionalistička, samim tim i prilično konzervativna. Sigurno vam nije bilo lako na početku uvjeriti same građevinare i developere da im je takav alat uopće potreban i kolike benefite jamči. Ipak pričamo o 2011. godini.

Dolinšek: Apsolutno ste u pravu, uvjeriti ih bila je najveća barikada. Ali i sama činjenica da je riječ o mobilnoj aplikaciji, a ne o softveru koji se mora instalirati na računalo već je u startu pobudila dovoljno znatiželje da se potencijalni korisnici zainteresiraju.

S druge strane, to što se svi podaci pohranjuju u cloudu korisnicima je zvučala kao najveći rizik jer su, potpuno očekivano, brinuli hoće li ti podaci biti sigurni. I da, morao sam ići doslovno od vrata do vrata i svakom ponaosob pojašnjavati kako funkcionira aplikacija, što je uopće cloud te da je PlanRadaru u fokusu upravo zaštita podataka koji su nam kroz našu platformu povjereni na „čuvanje“.

Sljedeći je korak bio pojasniti sve konkretne benefite upotrebe naše aplikacije tako da sam se u početku zapravo bio i coach i edukator i poslovni partner koji je trebao predstaviti cijeli lifecycle gradilišta u oblaku kako ga PlanRadar osmišljava i realizira na terenu.

No, za mene je to bio očekivan razvoj situacije, od početka sam znao da će biti strahovito izazovno tradicionalnoj građevinskoj industriji prezentirati sve blagodati koje joj istinska digitalizacija može donijeti. Ali 10 godina proveo sam na gradilištima, znao sam kako „dišu“, što ljudi na terenu trebaju, žele i čega se plaše.

Kažete istinska digitalizacija. Što pod time mislite?

Petković: Podaci o građevinskom projektu postojali su, naravno, i prije PlanRadara. Podatke uvijek imate, ali je problem što su oni potpuno disperzirani i ključ je u tome da ih se strukturira. Da se centralno prikupe kako bi iz te jezgre svatko tko surađuje na projektu mogao bez muke i lutanja izvući baš one podatke koje su njemu u datom trenutku potrebni.

Kad su stvari tako posložene onda komunikacija na gradilištu prestaje biti komplicirana, nema šumova, pogrešnih tumačenja i nesporazuma, sve je jasno crno na bijelo. Upravo to mi omogućavamo. To nije samo transformacija procesa, riječ je i o transformaciji ponašanja i kulture gradilišta.

Domagoj, jeste li zbog PlanRadara napustili svoje dotadašnje radno mjesto?

Da. I to po principu danas sam odlučio, sutra sam dao otkaz.

Bojan Petković i Domagoj Dolinšek/Josip Regović/PIXSELL

Pretpostavljam da su vam kolege rekle da ste ludi?

Dolinšek: Naravno. Jako sam se intenzivno među kolegama na gradilištima i u drugim uredima raspitivao što misle o mojoj ideji. Barem 90 posto njih nije u nju vjerovalo, štoviše nisu si uopće mogli predočiti kako bi nešto takvu u stvarnosti funkcioniralo. Ali mene takva reakcija nije obeshrabrila.

Očekivao sam je. Jer, gradilišta su zaista prilično kompliciran sustavi, a jednako tako ljudi vezani uz njih često tu kompleksnost projiciraju i kroz svoj način rada. No trik je u tome da jednostavnim korištenjem tehnološkog rješenja koje im pruža PlanRadar otklonimo kompleksnost njihova workflowa kako bi oni radili jednostavnije, bili učinkovitiji i time u konačnici unaprijedili održivost i uspjeh svog projekta.

To je formula našeg uspjeha – user friendly aplikacija koja je jednostavna za svakog tko ju koristi, dok je u njezinu srcu jedna ogromna tehnološka „mašinerija“ koja objedinjuje sve kompleksne spojeve u jednu smislenu cjelinu kojom je lako upravljati.

Što je bio prijelomni trenutak na razvojnom putu PlanRadara?

Dolinšek: Tri godine smo rasli i razvijali se bez vanjskih investicija, a potom smo prvi put prikupili vanjski kapital. Bila je riječ o investiciji serije A u iznosu od 30 milijuna eura Insight Partnersa i e.venturesa. I to je definitivno bio prijelomni trenutak jer nam je prikupljeni kapital omogućio stratešku međunarodnu ekspanziju i jačanje poslovanja.

U tom trenutku bujao je interes za PlanRadar platformom, trebalo smo nove ljude i grananje posla internacionalno te je uz pomoć tog kapitala osnovano naših 11 ureda.

Što kažu konkretne brojke o benefitima koje vaša platforma pruža korisnicima?

Petković: To analiziramo svake godine kroz anketiranje korisnika i rezultati pokazuju da uz PlanRadar jedan inženjer ili tehničar na gradilištu tjedno uštedi punih sedam sati rada.

To najbolje pokazuje u kolikoj mjeri naša aplikacija optimizira radne procese, a time posljedično štedi resurse čime investitor ili izvođač smanjuje troškove ili si otvara prostor da dobiveno vrijeme usmjeri na druge projekte.

Bit je u tome da se naša aplikacija promatra kao investicija jer naši kupci investiraju u efikasniju provedbu projekata i zadovoljnije suradnike.

Bojan Petković i Domagoj Dolinšek/Josip Regović/PIXSELL

Covid kriza je, jasno, dodatno naglasila važnost digitalizacije radnih procesa, no mislite li da će trend naglog porasta shvaćanja potrebe za njezinim provođenjem u građevinskoj industriji zaustaviti sa završetkom pandemije?

Dolinšek: Nipošto. Prije svega, investicije u nekretnine nastavit će se i dodatno jačati. Osim toga, kada ljudi naviknu na efikasniji način rada nikad se više neće vratiti na staro. Transformiramo građevinsku industriju i taj se proces više ne može zaustaviti.

Kako stoji hrvatsko tržište?

Petković: Ured u Zagrebu poslužio nam je u samim počecima kao svojevrsni lakmus papir, upravo smo ovdje testirali može li PlanRadar uspjeti s internacionalnim pristupom. Zagreb je odabran kao glavni grad države u kojoj razina digitalizacije nije poput one u nekim razvijenijim zemljama i bilo je bitno testirati hoćemo li uspjeti i na takvom tržištu.

A uspjeli smo. Pokazalo se da se i tu može ozbiljno zakoračiti u proces transformacije građevinske industrije na način na koji ju mi provodimo. To nam je dalo samopouzdanje da možemo uspjeti svugdje i to se dokazuje do današnjeg dana. Zadovoljni smo poslovanjem u Hrvatskoj, na ovom tržištu imamo oko 120 klijenata – tvrtki koje aktivno koriste PlanRadar što je dosta dobra brojka.

Koliko se hrvatsko građevinsko tržište razlikuje od ostalih zemalja u kojima poslujete?

Petković: Ne treba se zavaravati, naravno da nemamo stupanj digitalizacije poput, primjerice,Velike Britanije ili Austrije, kao što ni produktivnost rada u našoj industriji nije na razinama tih i takvih zemalja. Tu definitivno kaskamo.

Međutim, i u takvim okruženjima naš pristup nailazi na plodno tlo. Jer kad u kompliciranoj industriji u kompliciranom okruženju ponudite inovativno, a jednostavno rješenje koje će bitno olakšati radne procese, ljudi su svjesni benefita za poslovanje i tu se PlanRadar idealno uklapa.

Koliko su građevinske tvrtke na našem tržištu bile otvorene za inovaciju koju im nudite?

Petković: Uvijek postoji otpor prema promjenama, to ne treba previše čuditi. Meni se čini da je u Hrvatskoj ideja o digitalnoj transformaciji pretjerano poistovjećena s potrebom donošenja nekih velikih strategija, grandioznih planova, a manje kao stratešku odrednicu pojedine kompanije ili segmenta društva.

Čini mi se da upravo zbog previše promišljanja u teoriji kaskamo u praksi. Situacija je u stvarnosti vrlo jednostavna. Uvođenje neke inovacije u kompaniju odgovornost je njezina top menadžmenta.

Ako oni stanu iza toga nisu potrebne nikakve velike strategije pod uvjetom da je riječ o jednostavnom digitalnom alatu. Ako su ti uvjeti ispunjeni njihovi će ljudi pratiti zacrtani smjer i stvari će lako zaživjeti.

Kompanije koje su preuzele naše rješenje nisu previše komplicirale oko njegovog uvođenja i to je jako važno. Nisu se tu kreirali neki golemi strateški planovi o uvođenju tehnologije, nego su rekli – ovo uzimamo jer postoji jasan benefit i mi kao menadžment stojimo iza tog procesa.

PlanRAdar je nedavno izašao na rumunjsko tržište. Zašto vam je upravo ono važno?

Petković: Rumunjska je najveća država Jugoistočne Europe i druga po veličini u Istočnoj Europi. Riječ je o gospodarstvu čiji je rast na drugom mjestu u EU.

Pritom je priljev direktnih stranih investicija ogroman, a velik dio njih odnosi se upravo na nekretninsko tržište na kojem dominiraju investicije u office, residential, industrial i logistic projekte. Osim toga, Rumunjska je zemlja s jednim od najbržih interneta na svijetu, a generalna populacija vrlo je otvorena prema digitalnim rješenjima.

Nama kao kompaniji koja u tim segmentima vrlo aktivno može pomoći izvođačima i investitorima zbog tih je razloga rumunjsko tržište bilo itekako interesantno i zato smo na njega iskoračili.

Sigurna sam da nećete na tome stati, što je sljedeće?

Dolinšek: Naravno da nećemo stati. PlanRadar upravo kreće u pripreme za novu investicijsku rundu, ekspanzija ide dalje i ovoga puta cilj su Australija i Bliski istok. Nakon toga sljedeći korak bit će Amerika i Južna Amerika.

Kakav tip investicije ciljate i kojim se kriterijima vodite pri odabiru ulagača?

Dolinšek: I u ovoj rundi investiranja usmjereni smo na strateške pozicije. A što se odabira tiče, zanima nas model u kojem novac nije jedini kriterij, ciljamo na dodatnu vrijednost, a to je da investitor ima iskustva i da nam može pomoći upravo u regijama u kojima se planiramo pozicionirati.

Naravno, u tom smislu važna nam je podrška za razvoj i napredak cijelog PlanRadara. Dosad smo imali sjajno iskustvo s investitorima koji su nam zaista svesrdno pomogli u svakoj fazi našeg razvoja i uvjereni smo da ćemo se i ovoga puta takvom strategijom pozicionirati u sljedećem internacionalnom iskoraku.

Osim samog otvaranja novih tržišta cilj je uz pomoć ove investicijske runde udvostručiti broj ljudi u PlanRadar timu tako da ga sa sadašnjih 200 u idućih 12 mjeseci planiramo povećati na 400.

To je velik iskorak. Znači, uvjereni ste u potencijal PlanRadara da zasluži unicorn titulu?

Dolinšek: To je smjer kojim idemo i apsolutno imamo potencijal. Gole brojke same po sebi nisu naš primaran cilj. Od prvog smo trenutka fokusirani na to da promijenimo tržište i to globalno. Kako se građevine nikad neće prestati graditi, tako se ni PlanRadar nikad neće prestati razvijati.