Bez sinergije privatnih i javnih zdravstvenih ustanova nema budućnosti za hrvatsko zdravstvo, a ona se neće postići bez ukidanja monopola državnog osiguravatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i uvođenja ravnopravnog natjecanja i transparentnih odnosa, zaključili su sudionici konferencije na temu privatnog zdravstva kao potencijalnog rješenja problema u zdravstvenom sustavu.

Konferenciju je organizirao Poslovni klub Skup za Zagorje pod pokroviteljstvom Hrvatske liječničke komore, a okupio je vodeće privatne poliklinike i bolnice u Hrvatskoj, čiji su osnivači i predstavnici dali vlastite primjere doprinosa hrvatskom sustavu zdravstva.

Dosegnut vrhunac
“Hrvatski zdravstveni sustav po potrošnji je dosegnuo vrhunac i odavde neće više biti moguće povećavati potrošnju bez urušavanja, već dio usluga treba preuzeti privatni sektor, koji je godinama zanemaren i neiskorišten, usprkos brojnim benefitima i velikom doprinosu koji daje cijelom sustavu.

Privatne ustanove stoga mogu donijeti rješenja brojnih problema u zdravstvu, od lista čekanja do rezanja troškova za javno zdravstvo, a zdravstveni sustav može biti pokretač razvoja u Hrvatskoj, umjesto problem”, istaknuo je Stjepan Orešković, znanstvenik i profesor na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Privatno zdravstvo u Hrvatsku je donijelo novu tehnologiju, nova znanja, izvrsnost i prepoznatljivost, ističu ovi poduzetnici koji prihode ostvaruju najvećim dijelom od izravnog plaćanja usluga od strane pacijenata, uz vrlo mali udjel usluga koje ugovaraju s HZZO-om, te isto tako slabom realizacijom suradnje s privatnim osiguravateljskim kućama, koje isto tako posluju u neravnopravnom položaju u odnosu na državnog osiguravatelja.

Nikola Čičak, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, dao je tako primjer da se u toj bolnici obavi 1300 operacija godišnje, 16.500 pregleda i ukupno 31.000 medicinskih usluga, čime su rasteretili javni sustav.

Ante Barišić iz Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost istaknuo je potrebu nadoplate za usluge koje bi djelomično pokrivao HZZO. Naime, nominalne cijene Zavoda su preniske da bi pokrile troškove i kvalitetu usluga koje pokrivaju privatnici, što je osnovni problem zbog kojeg većina sa Zavodom nema posla.

Kako je Svjetlosti u normalnim godinama značajan dio pacijenata dolazio iz inozemstva, u pandemiji se taj pad osjetio, no porastao je broj domaćih pacijenata, otkrio je Barišić. Svjetlost će ovu godinu završiti s prihodom od 60 milijuna kuna, 20 posto više nego u 2020. godini.

Delimitirati pretrage
Promet je u pandemiji porastao i prvom privatnom rodilištu u Hrvatskoj, Specijalnoj bolnici i poliklinici Podobnik, otkrila je ravnateljica Slava Podobnik Šarkanji. Ova je bolnica od otvaranja 2008. imala 4779 poroda, a godišnje se tamo obavi 7000 pregleda, 300 operacija i 400 postupaka medicinski potpomognute oplodnje.

Ivanka Trstenjak Rajković, ravnateljica Poliklinike Medikol istaknula je da je najveći doprinos Medikola zdravstvu Hrvatske bila nabavka prvih PET CT uređaja.

Medikol je jedna od ustanova koja s HZZO-om ima ugovor za radiološku dijagnostiku, no ravnateljica ističe kako je taj odnos vrlo nesiguran, prvenstveno jer se sklapa na rok od nekoliko mjeseci, što onemogućuje planiranje i daljnja ulaganja.

S tim se složio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić, podsjetivši da će se to pitanje uskoro riješiti, tako da se za usluge koje se ocijene potrebnima javnom zdravstvu ugovori produlje. Ravnateljica Medikola istakula je i kako je nužno delimitirati pretrage na koje čekaju pacijenti.

Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je ključno praćenje ishoda liječenja, što se u Hrvatskoj ne radi, a dokazalo bi isplativost suradnje javnog s privatnim sektorom. Luetić se zalaže i za dualni rad liječnika u privatnom i javnom zdravstvu, sve dok postoje pravila igre.