U Hrvatskoj se stvara nekretninski balon koji bi se uskoro mogao rasprsnuti, i pitanje je tko će ga kako dočekati i s kojim žrtvama, a značajnu ulogu u njegovu stvaranju imaju agencije za nekretnine koje podilaženjem prodavateljima pile granu na kojoj sjede. Zbog toga pada povjerenje klijenata u posrednike, kao i promet nekretnina realiziran kroz angažman agencija, a o ozbiljnosti situacije govore i brojke koje pokazuju rast broja pritužbi na rad agencija.

I dalje bez rješenja

Porez na nekretnine ‘ohladio’ bi rast cijena

stručnjak objašnjava

Vrtoglave cijene nekretnina za najam: ‘450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće!’

Na izazovnu situaciju na tržištu svoje kolege danas je upozorio Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, na 33. Forumu poslovanja nekretninama koji se održava u Zagrebu u organizaciji HGK.
“Svi znamo što se događalo u krizi 2008. nakon što se ispuhao hrvatski nekretninski balon, i koliko dugo je to trajalo. Danas imamo situaciju da je vrijeme prodavatelja, zbog inflacije raste promet jer ljudi žele imati neku trajnu vrijednost te kupuju nekretnine, pa se kolege dodvoravaju prodavateljima, obećaju im prodaju po nerealnim cijenama, i pitanje je koliko i naša struka napuhuje balon. No, pitanje je kada će inflacija potaknuti rast kamata, i usporiti promet nekretnina, to će se sigurno dogoditi. Na nama je da se ponašamo odgovorno i jasno kažemo da svaka nekretnina ima svoju vrijednost”, kazao je Ranilović.
Izuzetno štetnim smatra i praksu utaje poreza na promet nekretnina kroz smanjene iznose kupoprodaje u ugovorima. “Toga ima manje u Zagrebu, a najviše u Dalmaciji, gdje smo imali slučajeve da su prodavali za 2000 eura kvadrat a pisali 1500 u ugovor, samo da bi si smanjili porez, i posrednici sudjeluju u tim utajama, umjesto da upozoravaju svoje klijente da krše zakone. Zbog toga nemamo niti realnu statistiku”, kaže Ranilović. Česta je i nelojalna konkurencija, nelegalni posrednici, prljava utakmica na tržištu.
Ističe da je potres centru Zagreba smanjio promet nekretninama za 50 posto, a 12 posto na razini cijelog Zagreba. “Pitaju me novinari koja je prosječna cijena, to je jako teško pitanje jer su razlike ogromne od regije do regije, a tražene cijene divljaju, i često nemaju veze s realizacijom. Ova godina po prometu nekretnina bit će bolja od 2020. no još uvijek je manja od referentne 2019. godine. U Zagrebu se prodaje od 800 eura do 4500 eura kvadrat stana. Istodobno brže raste graf traženih cijena od realiziranih cijena kvadrata, što ukazuje na stvaranje nekretninskog balona”, kaže Ranilović.