Europska valuta dotaknula je prošlog tjedna najnižu vrijednost u posljednjih 16 mjeseci na valu očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) ostati čvrsto na pravcu labave monetarne politike, suprotno od pandana u SAD-u i Velikoj Britaniji. Na tržištu jačaju očekivanja da će američke Federal Reserve i britanska Banka Engleske (BoE) naposljetku odlijepiti kamatne stope s (povijesnog) dna u idućoj godini, u isto vrijeme dok ECB kontrira očekivanjima da će i Frankfurt učiniti isto, piše Financial Times.

Divergencija poteza

Rezultat je snažan pad eura prema dolaru što je donijelo očit kraj razdoblju u kojem su dvije valute bile gotovo neokrznute potresima na obvezničkom tržištu. “Tržišni sudionici se pozicioniraju sukladno očekivanjima da će se dogoditi divergencija između poteza Feda i ECB-a”, kaže čelnik za devizne strategije G10 u Bank of America Athanasios Vamvakidis. Euro je pao ispod razine od 1,13 dolara prošlu srijedu, najnižu vrijednost od srpnja prošle godine. Tjedan dana ranije, europska valuta trgovala se po 1,16 dolara. Iako je euro pao prema američkoj valuti dijelom jer je dolar u uzletu, europska valuta izgubila je na vrijednost i prema valutama koje će imati koristi od mogućeg podizanja troškova zaduživanja. Prema britanskoj funti euro je zaustavio rast koji traje od početka studenog spustivši se na najnižu vrijednost od prvih dana pandemije, iz veljače 2020.

Najnoviji pad prema funti uzrokovala je objava da je inflacija u Velikoj Britaniji porasla 4,2 posto u listopadu. Nedavna odluka BoE da zadrži kamatne stope iznenadila je tržišne sudionike koji se klade da će tamošnja središnja banka u prosincu podići referentni kamatnjak na 0,25 posto, sa sadašnjih 0,1 posto, ne bi li obuzdala inflaciju. Godišnji porast opće razine cijene ubrzao je i u eurozoni u kojoj je inflacija u listopadu skočila na 4,1 posto, rekordnu vrijednost u posljednjih 13 godina. Premda je u kratkom roku iznenadila brojkama, očekivanja inflacije su u dugom roku ipak prigušena, dijelomice i zbog dugogodišnje nemogućnosti ECB-a da dostigne “blizu, ali ispod 2 posto” željene inflacije.

Zbog toga su poruke čelnice Europske središnje banke Christine Lagarde, da oni koji se klade na porast kamatnih stopa u eurozoni u 2022. nisu usklađeni s politikom ECB-a, konačno dopire do ulagača. Nakon što je Lagarde u obraćanju Europskom parlamentu prošlog ponedjeljka poručila da bi zatezanje monetarne politike danas “donijelo više štete nego koristi” i da je “slabo vjerojatno da će se iduće godine zadovoljiti” uvjeti za to, tržišta se klade na porast od 0,1 posto početkom 2023. “Tržišta su napokon prihvatila da središnje banke neće povlačiti poteze u isto vrijeme ni istim tempom”, kaže Jane Foley zadužena za FX strategije Rabobanka.

Vjetar u leđa izvoznicima

ECB će 16. prosinca objaviti inflacijska očekivanja za 2024. Premda će slabiji euro djelovati kao vjetar u leđa europskim izvoznicima na treća tržišta poboljšavajući im konkurentnost, istodobno će povećati cijene uvoznih proizvoda – istih onih koje već neko vrijeme strmo rastu. Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel rekla je u srijedu da će slabiji euro dodati 0,2 do 0,3 postotna boda na razinu inflacije u eurozoni. U isto vrijeme od Frankfurta se u prosincu očekuje da objavi kako će u ožujku 2022. godine okončati pandemijski program otkupa obveznica. No, vjeruje se da će središnja banka ujedno povećati obujam APP program kako bi poduprla oporavak i ograničila rasprodaje na tržištima obveznica. Banka je prethodno najavila da neće podizati kamatne stope prije nego zaustavi program otkupa obveznica, pa će trgovci valutama pažljivo iščitavati poruke iz Frankfurta s tim na umu. Okonča li ECB svoj program ranije od predviđenog, to bi moglo biti signal da je podizanje kamata bliže od očekivanja te biti okidač aprecijacije eura. FT prenosi izjavu Schnabel da ECB mora pažljivo pratiti uzlazne rizike za inflaciju i da treba “zadržati mogućnost da djeluje u slučaju potrebe”.