Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 7108 kuna. Na godišnjoj razini to je nominalno 5,4 posto više, ali zbog ubrzanja inflacije realan je godišnji rast usporio na 2% s 2,7 u kolovozu. Slika je, uobičajeno, lošija kad se promatra medijalna plaća. Prema podacima državnih statističara, u tih godinu dana porasla je 4,5 posto. U lanjskom rujnu, naime, polovica je plaća zaposlenih u pravnim osobama bila manja od 5757 kuna neto, a danas je ta razdjelnica 6017 kuna.

Jačanje inflatornih pritisaka vuče sa sobom i pritiske na rast plaća. O njima se otprije jače progovara iz djelatnosti s izraženijim problemom manjka radne snage i/li zadržavanja postojećih radnika. Od poslodavaca se sve glasnije čuju i apeli prema državi za smanjenje troškova rada. Proračunski planovi Vlade za 2022. ne predviđaju nove porezne zahvate za rasterećenja plaća. Ali zato je Vlada donijela uredbu kojom se minimalna neto plaća dogodine povećava za 10%, na 3750 kuna, što su poslodavci, naročito oni iz niskoprofitnih branša, mahom ocijenili teretom koji će teško podnijeti. Ministar financija Zdravko Marić pak često podsjeća na rasterećenja kroz nekoliko krugova porezne reforme. Uz ostalo, prije nešto više od dvije godine Pravilnikom o porezu na dohodak poslodavcima su dodatno proširene mogućnosti isplata neoporezivih primitaka, od prigodnih i nagrada za rezultate rada do naknada prehranu, smještaj i vrtića za djecu, kao i dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja radnika. Tako su poduzetnicima (koji si to mogu priuštiti) omogućene neoporezive isplate od oko 1000 kn mjesečno ili 12 tisuća godišnje. U nešto više od 10 mjeseci ove godine JOPPD obrasci pokazuju da ih je isplaćeno više od 5,1 milijardi kuna, kažu u Poreznoj upravi. Do kraja godine taj će se iznos znatno povećati jer je kraj godine obično i vrijeme najizdašnijih neoporezivih isplata. Hoće li one dosegnuti lanjskih 7,3 milijarde kuna, ostaje vidjeti. No, izvjesno da će premašiti 2019. kad su neoporezivi primici neto plaće “podebljali” za ukupno 5,86 milijardi.

Od nešto više od 5,1 milijardu kuna neoporezivih primitaka u prvih 10 mjeseci najviše je, 1,86 milijardi, isplaćeno kao nagrada za rezultate rada, kroz dodatne plaće i/li dodatke na plaće za oko 630.000 osoba.

Nadalje, za troškove prehrane radnika, njih oko pola milijuna, izdvojeno je ukupno 1,73 milijarde kuna, što je oko 200 milijuna manje nego tijekom (cijele) prošle godine, ali i za gotovo milijardu kuna više nego preklani. Usto, za troškove smještaja radnika do početka studenoga isplaćeno je gotovo 130 milijuna neoporezivih naknada, što je 15-ak milijuna više nego lani i četiri puta više nego preklani. U preostalom dijelu godine najviše će se zacijelo povećati dosadašnji iznosi neoporezivih primitaka za prigodne nagrade, u prvom redu zbog prosinačkih blagdana. U prvih deset mjeseci za tu je kategoriju primitaka (godišnji odmori, uskrsnice i slično) isplaćeno 1,32 milijarde kuna. Uz to, i prošle i ove godine za troškove vrtića za djecu radnika poduzetnici su neoporezivo isplatili oko 32 milijuna kuna.

Ukupno, dakle, podaci Porezne uprave ne sugeriraju osjetan pad neoporezivih isplata koji proizlazi iz objava Državnog zavoda za statistiku (DZS) o neto i bruto plaćama, u sklopu kojih se objavljuju i prosječni mjesečni iznosi neoporezivih primitaka zaposlenih u pravnim osobama.

Potpuno poništenje

Tako se i u najnovijem komentaru gospodarskih kretanja Hrvatske narodne banke uz plaće navodi kako “isplate neoporezivih naknada i dalje gotovo potpuno izostaju, pa je godišnji porast prosječnoga ukupnog dohotka zaposlenih (neto plaća uvećanih za neoporezive naknade) u kolovozu 2021. bio istovjetan povećanju prosječne nominalne neto plaće”.

U prvoj trećini godine, dok su se godišnje usporedbe plaća i neoporezivih primitaka još referirale na lanjske predkrizne obrasce, podaci DZS-a su, primjerice, za ožujak pokazivali da je rast prosječne nominalne neto plaće potpuno poništen padom iznosa isplaćenih neoporezivih naknada (mimo statistike neto plaća). Dakle, proizlazi da prosječan ukupni dohodak zaposlenih u promatranom mjesecu zapravo nije porastao već blago pao. Prema objavi DZS-a o plaćama za rujan, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama kojima su isplaćene plaće, neoporezivi primici iznosili su tek šest kuna. Ta se brojka i u ostatku godine kretala u “tankom” mjesečnom rasponu od 5 do 13 kuna.

Istodobno, u odnosu na ukupan broj “stvarnih” primatelja tih isplata u prosjeku je u rujnu isplaćeno 658 kuna, lani 606, a preklani 1060 kuna. Ti su mjesečni prosjeci ove godine, prema DZS-u, u cjelini znatno niži nego 2019. iako podaci Porezne ne sugeriraju slabiju dinamiku. Različita slika korištenja pogodnosti neoporezivih primitaka očito je posljedica metodoloških razlika. Kako ističu u Poreznoj upravi, njihovi podaci predstavljaju ukupan iznos isplaćen od svih poreznih obveznika. Dakle, objašnjenje je izgleda u tome što se podaci DZS-a odnose samo na isplatitelje pravne osobe, a uvelike ih koriste i drugi porezni obveznici.

Pojačavat će se pritisci

U zoni neoporezivih primitaka poduzeća hipotetski svakako imaju nemalo prostora za neoporezivo stimuliranje zaposlenika. No, u praksi to ovisi o tome mogu li si ih priuštiti poslovanjem. Dio onih koji može nema prostora, i obrnuto.

Ono što se čini sigurnim jest da će se pritisci na rast plaća pojačavati. I čelnica Europske središnje banke (ECB) Christine Legarde ovih je dana iznijela procjenu da bi plaće u eurozoni u 2022. mogle porasti i nešto snažnije nego ove godine. No, u ECB-u vjeruju da bi “rizik sekundarnih efekata trebao ostati ograničen” jer se ipak očekuje i usporavanje inflacije.