Proizvodnja energije u EU pokriva tek 39 posto njenih potreba pa se preostalih 61 posto mora uvoziti. Najviše energije u EU dobiva se iz obnovljivih izvora energije (37%), nuklearnih centrala (32%) i krutih goriva (19%), a najveći potrošači su industrija (32%), promet (28%) i kućanstva (24%).
Kako se najviše troše naftni proizvodi, a proizvodnja u EU je mala, ona čini gotovo dvije trećine uvoza energije. Glavni dobavljač sirove nafte, ali i prirodnog plina i krutih goriva je Rusija, što dovoljno kazuje koliko je EU ovisna o tom tržištu.
Ipak, kada se pogleda stopa energetski ovisnosti po zemljama članica mogu se uočiti velike razlike. Najmanje ovisne su Estonija (5%), Švedska (30%), Rumunjska (30%) i Bugarska (38%), a najviše ovisne su Belgija i Italija (77%), Cipar (93%), Luksemburg (95%) i Malta (97%).
Hrvatska je na 56 posto, što je vrlo blizu prosjeka EU (60%). Kada se pogledaju cijene električne energije za kućanstvo, u prvom polugodište ove godine najviše su bile u Njemačkoj, Irskoj, Danskoj i Belgiji, a najmanje u Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj. Po pitanju plina kućanstva su najviše morala plaćati u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj, a najmanje Mađarskoj, Latviji i Litvi.
Pogledaju li se cijene struje i plina za kućanstva u Hrvatskoj od 2007. do 2021., može se vidjeti kako su varirale od početnih 0,1223 do 0,1373 eura/kWh za struju i 0,0295 do 0,0374 eura/kWh za plin.
