Ubrzani razvoj tehnologije približio je nebo i omogućio da bespilotne letjelice budu dostupne širem broju korisnika, bez obzira na njihovu dob i razlog korištenja. Danas se na tržištu tako nalaze dronovi igračke za cijenu od jedva stotinjak, ali i oni profesionalni od stotinjak tisuća kuna. O onima za vojne namjene, čija cijena se kreće u milijunima ili i desecima milijuna dolara, ovom prilikom nećemo niti govoriti.

Svjetsko tržište dronova za civilne namjene, na kojem dominiraju kineski proizvođači, bi se do 2030. moglo utrostručiti na 14,3 milijarde dolara, a procjene su da je ono trenutačno teško oko pet milijardi dolara.

Razvoj ove tehnologije u idućim godinama poduprijet će postupno otvaranje američkoga zračnog prostora i pojačana upotreba u komercijalnim industrijama, navodi se u nedavnoj studiji kompanije za analize u zrakoplovstvu Teal Group.

Vodeći su tržišni segment za bespilotne letjelice, pokazuje studija, inspekcije u industriji, najviše u građevinarstvu, energetici i rudarstvu. U tim se sektorima bespilotne letjelice koriste, između ostalog, za snimanje pogona, rudnika i dalekovoda.

Na drugom je mjestu poljoprivreda, gdje se letjelice koriste za prskanje usjeva i analizu polja. No, sve je veća bojazan zapadnih vlada i kompanija, posebice onih u SAD-u, za sigurnost, budući da bi Peking preko bespilotnih letjelica, proizvedenih u Kini, mogao doći do osjetljivih podataka i snimki.

Kineski proizvođači, prije svega DJi, opskrbljuju tri četvrtine svjetskog komercijalnog i potrošačkog tržišta, izjavio je autor studije Phil Finnegan iz Teal Grupa.

Svijetla perspektiva

Dronovi su postali neizbježni alat, gotovo kao što je nekad bio papir i olovka, u mnogim djelatnostima. Jedna od njih je svakako i geodezija kojoj su dronovi dali izuzetno puno na kvaliteti rada, preciznosti i brzini.

Kako je istaknuto proteklog vikenda u Opatiji na 14. simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske, u organizaciji Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG), dok je globalno tržište komercijalnih dronova 2013. godine iznosilo 600 milijuna američkih dolara, ono je za 2022. procijenjeno na 10,7 milijardi dolara.

U sklopu Simpozija, na predavanju “Primjena bespilotnih letjelica u geodetsko-geoinformatičkoj struci u Hrvatskoj” Željka Bačića, bivšeg ravnatelja Državne geodetske uprave, te magistra Zvonimira Nevistića bilo je govora o proširenosti upotrebe dronova, odnosno bespilotnih letjelica među inženjerima geodezije.

“Bespilotne letjelice, kao i digitalni senzori za snimanje površina razvili su se u proteklih desetak godina izuzetno brzo te su danas takvi sustavi sve prisutniji u geodeziji i geoinformatici, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Provedena je anketa o upotrebi bespilotnih letjelica među inženjerima geodezije, članovima Komore i geodetskim tvrtkama kojom su se prikupili podaci o tome do koje su mjere geodetsko-geoinformatički sustav i struka ovladali primjenom bespilotnih letjelica.

Anketa je dala reprezentativni uvid trenutačnog korištenja te tehnologije u geodetsko-geoinformatičkoj struci i perspektivu korištenja u budućnosti. Može se reći da je primjena dronova danas gotovo neograničena”, ističe Bačić.

Dodaje da pri tome treba uočiti da cjelokupni sektor nekretnina i građevinarstva predstavlja manje od četvrtine ukupnog tržišta, što ukazuje na to da geodetsko-geoinformatički sektor u cjelokupnom komercijalnom tržištu dronova i usluga koje se pružaju pomoću njih predstavlja tek mali dio ukupnog tržišta.

Većina niži cjenovni rang

Konkretno, više od 50 posto ispitanika – inženjera geodezije navelo je da koristi dronove. Velika većina dronova koji su u uporabi su kopteri nižeg cjenovnog razreda (2/3 različiti modeli kineske tvrtke DJi), a manje od pet posto su letjelice s čvrstim krilom.

Najveći broj geodeta koristi dronove dvije do pet godina što potvrđuje da je riječ o novoj tehnologiji, ali je povezano i s time što je Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova usvojen tek 2015. godine čime je omogućeno brže širenje primjene dronova, istaknuto je na geodetskom simpoziju.

Podaci dronova mogu poslužiti kao podloga za izradu registra prometnica, video vizualizaciju, klasifikacije zemljišta za potrebe kontrole, za analizu osunčanosti i kubaturu šuma, za snimanje dalekovoda, vegetacije i speleoloških objekata, za 3D model nekog naselja, kao i u poljoprivredi.