Nakon što je Vlada odlučila spasiti Imunološki zavod, mnogi su se ponadali da će na sličan način tražiti i rješenje za drugog nekadašnjeg znanstvenog velikana, Brodarski institut, no u njegovu slučaju izbor je likvidacija.

Isplatit će se vjerovnike, prije svega dvije privatne tvrtke koje imaju upisane hipoteke na atraktivno zemljište, te potom provesti likvidaciju Instituta, sačuvavši vrijednu imovinu u rukama države.

Takav scenarij izazvao je reakcije i negativne kritike, jer je odluka da se gasi institut sa 73 godina tradicije zahtijevala više analize trenutnog stanja, razmotrenih opcija i u slučaju likvidacije konkretnije pripremljen plan korištenja imovine.

“Razočaran sam pristupom države, to je nepromišljena, ad hoc odluka i velika je šteta što se nije razmotrilo druge mogućnosti za Brodarski, da se izdvoji i ostavi jezgru koja ima potencijal i da ju se razvija”, ističe predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i nekadašnji direktor Brodarskog instituta Vladimir Andročec, koji se teško miri s gašenjem Instituta.

Već godinama zalagao se da Brodarski bude transformiran u Tehnički institut, koji bi bio u funkciji gospodarstva, ne samo brodogradnje, zatim u funkciji znanosti, obrazovanja, pa i mogućnosti da postaje institut NATO-a, na kojemu bi se mogla provoditi i istraživanja na području vojne tehnologije, u čemu Institut ima iskustva.

“Vremena se mijenjaju, a najbolje to svjedoči slučaj Imunološkog, jer države danas trebaju znanstvene i istraživačke sustave i šteta je da naše društvo i gospodarstvo koristi usluge za razvoj projekata u drugim državama”, upozorava Andročec, apelirajući da Vlada korigira i dopuni svoju odluku rješenjem kako očuvati i razvijati Institut, kojemu se posebice vrata otvaraju s novom politikom EU fokusiranoj na zaštitu okoliša i digitalizaciju.

‘Brodarski nema tko zamijeniti’

Upravo u području smanjenja stakleničkih plinova i zaštite okoliša Brodarski i danas ima aktivne projekte za domaće i strane naručitelje, kaže voditeljica sektora Pomorske tehnologije i predstavnica radnika u NO-u Brodarskog instituta Marta Pedišić Buča, te dodaje kako u Hrvatskoj Brodarski nema tko zamijeniti i nastaviti takve aktivnosti.

Djelatnosti laboratorija su pretežno vezane uz toliko naglašavano STEM područje, a laboratoriji Brodarskog instituta, tvrdi ona, u potpunosti su jedinstveni u Hrvatskoj i u potpunoj su funkciji, te nisu zastarjeli kao što se kontinuirano pokušava prikazati.

“Da se posvetila dužna pažnja laboratorijima kao što je to bilo s procjenom nekretnina, lako bi se zaključilo da je bazen kao i kavitacijski tunel po svojim performansama među vodećim infrastrukturama u EU”, reći će Marta Pedišić Buča, ogorčena što se sve to ne elaborira u obrazloženju vladine odluke o stvaranju preduvjeta za likvidaciju.

Prijedlozi za restrukturiranje koje su bivši direktor i radnici nudili proteklih godina ignoriran je, jer su, zaključuje ona, očito prijedlozi s ciljem očuvanja i razvoja djelatnosti nisu bili u skladu s namjerama vezanima prioritetno uz nekretnine.

Najviše ogorčen je bivši direktor Igor Tripković, smijenjen u svibnju, jer smatra da on ne može biti proglašen glavnim krivcem u ovoj priči, nego naprotiv optužuje odgovorne u CERP-u i Ministarstvu graditeljstva i državne imovine da nisu imali sluha i da je bio onemogućen u svojim naporima da spasi Brodarski institut.

Dok je bio na čelu tvrtke doveo je potencijalnog strateškog partnera, tvrtku SE Constructions, koji se, tvrdi, putem obvezujućeg pisma namjere pismeno očitovao prema CERP-u, Ministarstvu graditeljstva i državne imovine, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i Uredu predsjednika Vlade kako će uložiti 22 milijuna eura u podmirenje svih obveza tvrtke, obnovu laboratorijskih kapaciteta i razvoj nove dvije djelatnosti kompatibilne postojećim djelatnostima Brodarskog instituta.

Ta je ponuda, nastavlja Tripković, pisanim putem odbijena od CERP-a, iako je održan i sastanak predstavnika SE Constructionsa, Ministarstva graditeljstva i državne imovine i CERP-a. Nakon toga CERP podnosi prijedlog Ministarstvu graditeljstva i državne imovine, a resorni ministar Darko Horvat to brani na sjednici Vlade, o intervenciji iz državnog proračuna od 60 milijuna kuna, likvidaciji Brodarskog instituta i prijenosu imovine u vlasništvo CERP-a. Iz kojeg razloga, pita se on, država troši 60 milijuna kuna poreznih obveznika da bi se tvrtka likvidirala i imovina sutra prodala.

Tripković podsjeća da je on predlagao više planova restrukturiranja, koji su polazili od rješenja se dio imovine koji Brodarski institut ne koristi proda i time sanira obveze tvrtke ili da se problem riješi odabirom strateškog partnera.

Oni su, dodaje, svaki put bili odobravani od NO-a, ali potom odbačeni od CERP-a. Prije njegove i smjene bivšeg NO-a CERP je, kaže, izrijekom branio prodaju neaktivne imovine koja je samo akumulirala nove troškove, a odbijao je bilo kakav oblik strateškog partnerstva, no s druge strane nije imao nikakve prijedloge što dalje s Brodarskim.

‘Imamo svjedoke!’

“Nakon što je imenovan novi NO, moji tadašnji suradnici i ja smo sastavili novi Plan, i to u dvije verzije, u potpunosti u skladu sa zahtjevima novog NO i predstavnika CERP-a. Nažalost, niti taj Plan nije prihvaćen i pristupilo se smjeni Uprave.

Nakon toga je došla nova Uprava koja jasno i glasno na prvom sastanku izjavljuje kako je država odlučila likvidirati Brodarski institut, a kasnije izjavljuje i to kako je jedna tvrtka iz građevinskog biznisa (ime neću navoditi) preuzeti upravljanje nekretninama Brodarskog instituta.

Obje njegove izjave su date pred svjedocima!”, znakovito ističe Tripković, zaključivši da je žalosno da će jedinstveni institut otići u ropotarnicu povijesti i to na teret poreznih obveznika, a bez imalo truda da ga se spasi.