Zbog nedostatka radnika gotovo svih profila poslovna zajednica Republike Srpske uputit će zahtjev vladi RS i Zavodu za zapošljavanje da se poveća broj radnih dozvola za strance. Prema riječima Saše Trivića, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za jedan dio poslova ima zainteresiranih stranih radnika iz Turske i Bangladeša, koji bi radili za plaće koje im nude domaći poslodavci, pišu Nezavisne novine.

“Zato smo u sljedećem razdoblju spremni na povećani broj dolazaka radnika iz inozemstva”, rekao je Trivić i dodao da neki sektori bez toga neće moći poslovati.

Kako je dodao, postoji više uzroka za nedostatak radnika u RS, a jedan od njih je i odlazak ljudi u inozemstvo, gdje su daleko bolje plaćeni.

Preveliki doprinosi na plaće

“Poslodavci mogu povećati plaće, što i rade, ali naše ankete među ljudima koji napuštaju zemlju govore da dobar dio njih odlazi u inozemstvo zato što su nezadovoljni stanjem u državi, u zdravstvu, obrazovanju”, objasnio je Trivić.

Da i obućarska industrija ima problema s radnicima potvrđuje Radenko Bubić, direktor tvornice obuće Dermal iz Kotor Varoša. “I ove godine je nastao problem s radnicima jer se veliki broj njih opet uputio u europske zemlje”, rekao je Bubić.

Manjak radnika nije preskočio niti sektor ugostiteljstva, ističe Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS. “Ovaj sektor već godinama ima sve manje radnika tako da pokušavamo vladi RS predložiti neke mjere koje će stimulirati radnike da ostanu u RS”, izjavio je Šajić, ističući da je domaće tržište radne snage najjeftinije u regiji.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-poduzetničke komore RS, kaže da je RS došla u situaciju da radnika bilo koje profesije nema niti za lijek i da će ih biti prisiljeni uvoziti.

To se već i događa, zbog nedostatka radne snage građevinska tvrtka Jokić – Invest iz Zvornika traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine zaposlila je deset državljana Bangladeša, dok ove godine planira dovesti još 22 nova radnika.

“Velik broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inozemstvo, tako da je na našem tržištu posebno teško naći majstore u građevinskom sektoru”, rekla je Marijana Milović, izvršna direktorica te tvrtke.

Ništa bolje stanje s radnicima nije niti u Federaciji BiH. Suočeni sa sve većim nedostatkom radne snage, iz Udruženja poslodavaca FBiH zatražit će od vlasti u BiH pojednostavljivanje postupka i procedure pri zapošljavanju stranaca. Na posljednjoj sjednici čelnici Udruženja zaključili su kako će u sljedećem razdoblju morati inicirati izmjene zakona o uvozu radne snage.

Svakodnevni odlazak radne snage poslodavci pokušavaju usporiti ili donekle riješiti unutar BiH tražeći od vlade i parlamenta da smanje doprinose na plaće kako bi taj novac mogli preusmjeriti radnicima i stimulirati ih većim primanjima da ostanu u zemlji.

Uključiti ovlaštene agencije

Stav Udruženja poslodavaca je da odljev radne snage i trenutačna politička situacija ne smiju imati negativne posljedice na poslodavce i poslovanje kompanija. Poslodavci traže jednostavniju proceduru za zapošljavanje stranaca te da se BiH vlasti tome posvete u najbržem mogućem roku. Mogle bi se preuzeti neke od dobrih praksi iz Hrvatske, koja je nedavno izmijenila Zakon o strancima, piše Večernji list BiH.

Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego što zatraži dozvolu za boravak i rad, treba provjeriti ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Taj posao, na zahtjev poslodavca, obavlja Zavod za zapošljavanje koji u roku od najviše 15 dana treba istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih radnika koji zadovoljavaju tražene uvjete te ih uputiti poslodavcu.

Ako u evidenciji nezaposlenih ima dovoljno traženih radnika, poslodavcu neće biti dopušten uvoz radne snage. Ako nema dovoljno radnika, poslodavac prima pozitivnu obavijest, što znači da može uvesti radnika iz treće zemlje, odnosno može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole je 90 dana od pozitivne obavijesti.

Prije nekoliko godina pojavila se ideja da privatne ili državne tvrtke u BiH radnike za određene poslove mogu tražiti preko ovlaštenih agencija koje bi im iznajmile svoje radnike.

Agencije bi u tom slučaju bile formalni poslodavci takvim radnicima te bi im plaćale staž i socijalno osiguranje, iako oni rade za različite poslodavce.