Morat ćemo raditi puno na edukaciji kako bismo svima približili problematiku, ali i benefite uvođenja eura

Rekao je to Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), uoči biznis konferencije “Što uvođenje eura donosi malom i srednjem poduzetništvu?” u organizaciji 24sata, Kvake24 i HOK-a. Odgovore na brojna pitanja i nedoumice davali su govornici kroz tri panela.

Među govornicima su bili ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji su imali i uvodna izlaganja povodom pristupanja Europskoj monetarnoj uniji koju očekuju 1. siječnja 2023. godine. U svom uvodnom izlaganju ministar Marić osvrnuo se na sve kriterije koje je Hrvatska trebala zadovoljiti da uđe u “čekaonicu” za euro, a potom i što nas sve očekuje u preostalom periodu do 1. siječnja 2023. godine.

– Proteklih nekoliko mjeseci otvorila se tema inflacije – rekao je Marić. Objasnio je kako inflaciju pomno prate, a njegovo ministarstvo, kao i cijela Vlada, radi kako bi je stavili pod kontrolu i kako bi uvođenje eura dočekali spremni.

– Mi četiri godine zaredom smanjujemo udio javnog duga u BDP-u. Iduću godinu smo planirali deficit unutar tri posto. Godina 2023. bi trebala biti realan scenarij za ulazak u euro – istaknuo je ministar. U Hrvatskoj će prilikom uvođenja eura biti obavezno dualno iskazivanje cijena. Hrvatsku čekaju i brojne zakonske izmjene. Marić ističe kako je potrebno donijeti Zakon o euru, a uz to promijeniti nekoliko stotina zakona i podzakonskih akata. Zbog toga se Marić slaže s predsjednikom HOK-a Ranogajcem da je edukacija poduzetnika i običnih građana vrlo važna.

’Čeka nas veliki posao’

Što će točno kampanja uvođenja eura i sama edukacija sadržavati, objasnio je guverner Vujčić. Istaknuo je kako sve značajke prelaska s kune na euro treba prezentirati ljudima.

– Mi imamo samo 14 mjeseci do zadanog roka. To se može činiti jako puno, ali za sam proces to je relativno malo vremena. Mi ćemo iduće godine početi s još širom kampanjom koja će biti usmjerena prema svima. Donosit će se zakoni, a temeljni princip će biti zaštita potrošača – objasnio je Vujčić. Objasnio je kako ljudi imaju najveći strah prema euru zbog tzv. efekta zaokruživanja cijena, ali da je taj efekt kratkotrajan.

– Nema razloga strahovati da će stanovništvu u Hrvatskoj pasti standard. Mi ćemo puno raditi i na kontroli. Što se tiče iskazivanja dualnih cijena, poduzećima će biti ponuđen i etički kodeks po kojem će moći postupati prilikom uvođenja eura, a imat ćemo naravno i crnu listu, gdje ćemo pozvati potrošače da nas upozore na one koji se ne pridržavaju nekih pravila – rekao je Vujčić te dodao da ih čeka i zahtjevan logistički posao oko povlačenja kunskih novčanica i kovanica. Rekao je i kako bi Hrvatska vojska trebala čuvati povučene kovanice kune tri godine nakon uvođenja eura.

– Dogovaramo s Hrvatskom vojskom jer nema baš puno logističkih centara u koje ćemo moći smjestiti 1,1 milijardu povučenih kunskih kovanica – rekao je guverner.

Osvrnuo se i na brojne benefite, poput kreditnog rejtinga, smanjenje valutnog rizika… Sve to prelit će se i na poslovanje hrvatskih tvrtki. A o tome su na panelu raspravili Vujčić, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Mario Holzner, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec te član Uprave Končara za financije Josip Lasić. Prvenstveno su se osvrnuli na to da će izvoznici imati sigurnost kad uvedemo euro, ali i da će se pojačati konkurentnost svih tvrtki. Međutim, konkurentnost funkcionira u dva smjera pa će i Hrvatska biti tržište za strane investitore. Investicije bi trebale biti s manje rizika jer nema deprecijacije tečaja, valutnog rizika neće ni biti, a uvođenje eura moglo bi značiti i porast plaća, složili su se panelisti.

– Mi smo već godinama članovi EU, ali po pitanju dodatne izloženosti ne vidim toliki pritisak, koliko vidim benefita po pitanju logističkih procesa i integracije – rekao je Josip Lasić.

 Zaštita potrošača

Što uvođenje eura može donijeti običnim građanima raspravili su na drugom panelu posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević, Prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Žiković, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović te predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić.

– Nitko ne zna što budućnost nosi, no ono što znamo su statistike. Hrvatska uživa povijesno najmanje kamatne stope i taj bi se trend trebao nastaviti. Imamo inflaciju za koju ne znamo hoće li ona dovesti i kad će ona dovesti do mogućeg dizanja kamatne stope – rekao je Zdenko Adrović. Panelisti su se složili da je najvažnija stvar u procesu uvođenja eura zaštita potrošača, odnosno istinito iskazivanje cijena.

– Definitivno ljudi najmanje primijete koliko su potrošili kad plaćaju karticom. ja bih prije rekla da će ljudi prije doživjeti šok kad svoju plaću vide u eurima. Mislim da će to izgledati kao kovanice, ali i plaća će izgledati kao sitniš. Na neki način će se to poništiti. Ključno je da ljudi dobiju taj osjećaj sumjerljivosti – rekla je Vedrana Pribičević na pitanje hoće li ljudi više trošiti uvođenjem eura.

Jesmo li EU gospodarstvo?

Na posljednjem panelu konferencije o Hrvatskoj kao europskom gospodarstvu u eurozoni govorili su prodekan za znanost ZŠEM-a Boris Podobnik, CEO tvrtke Tetida Simon Ferjuc, direktor tvrtke Aircash Hrvoje Ćosić, professor emeritus Ekonomskog fakulteta u Osijeku Slavica Singer, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Maruška Vizek i glavni direktor tvrtke Combis Goran Car. Panelisti su istaknuli kako je uz euro vrlo važno ono što poduzetnici i oni koji to žele biti mogu napraviti svojim znanjem.

– Potencijal danas i onaj prije 15 do 20 godina je drugačiji. Vi možete otvoriti firmu za 1000 kuna i dobiti kredit za kamatu od 1,5%. U Hrvatskoj u zadnje dvije godine imamo i startup inkubatore, iskoristite ih – rekao je Ferjuc. Podobnik je ustvrdio kako u Hrvatskoj djeluje malo zadruga.

– Kad si evolucijski nezreo, onda si siromašan – zaključio je Podobnik.

Organizatori projekta su 24sata, Kvaka24 i Hrvatska obrtnička komora. Partneri projekta su Mastercard Uplift, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska udruga banaka, Aircash i Končar.