Dok su iz Privredne i Erste banke, druge i treće po veličini banke u Hrvatskoj, najnovije vijesti vezane uz najave isplate dividende, Zagrebačka banka prva je izašla s devetomjesečnim rezultatima poslovanja.

Uz jučer objavljeno izvješće za prva tri kvartala u Upravi Zabe istaknuli kako je rezultat i dalje pod negativnim utjecajem COVID-19 pandemije.

Manji troškovi

Time su se u prvom redu referirali na pad poslovnih prihoda u odnosu na isto lanjsko razdoblje, i to za 50-ak milijuna kuna, na 2,77 milijardi.

No, u konačnici je banka za prva tri kvartala iskazala za petinu veću neto dobit u odnosu na prošlu godinu. Smanjenje poslovnih prihoda nadoknađeno je ponajprije manjim troškovima vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke te na doprinosima za osiguranje depozita, ističe se u komentaru rezultata.

I najnovije izvješće potvrdilo da je sužen manevarski prostor u području neto kamatnih marža. U odnosu na prošlu godinu prihodi od kamata pali su više od deset posto ili 220 milijuna kuna, na 1,85 milijardi, no kako su istodobno smanjeni i kamatni rashodi, pad neto kamatnih prihoda sveden je na nešto više od 150 milijuna, što predstavlja smanjenje za 8,5 posto.

Uz takva tržišna kretanja, banke se jače fokusiraju na nekamatne prihode. U sferi neto prihoda od kamata i provizija banke s najvećim brojem klijenata i računa su, dakako, u prednosti.

Tako je Zaba do kraja rujna od provizija i naknada prihodovala gotovo 970 milijuna kuna ili 100 više nego lani, dok joj je ta vrsta rashoda porasla znatno manjih 26 milijuna pa su u neto iznosu provizije i naknade u odnosu na prošlu godinu porasle za 74 milijuna, odnosno desetak posto.

Istodobno, rast prihoda od dividendi (sa 38 na 124 milijuna) premašio je slabiji rezultat iz trgovanja, pa je na u zbroju po tim osnovama (neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi) rezultat od lanjskog također bolji, i to za 28 milijuna ili desetak posto.

Kontrola troškova pak očituje se u približno istoj razini troškova poslovanja kao i lani (1,17 milijardi kuna), a podatak o omjeru troškova i prihoda od 42,3 posto (s krajem lanjskog rujna 43,8 posto) sugerira usredotočenost na troškovne racionalizacije.

Blago poboljšanje

Sve u svemu, na operativnoj razini rezultat banke je tek blago (36 milijuna ili 2,4 posto) poboljšan u odnosu na prošlu godinu. Prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iskazala je 1,53 milijarde kuna dobiti.

No, kako su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke ove godine u odnosu na prošlu (u kojoj su pod utjecajem pandemije knjiženi veći gubici od vrijednosnih usklađenja) manji za 168 milijuna kuna, na kraju je banka iskazala 1,06 milijardi kuna neto dobiti, odnosno oko 200 milijuna više nego u prvih devet mjeseci 2020.

Na razini Grupe Zaba neto dobit iznosi 1,28 milijardi kuna, što je nešto manje povećanje nego kod same banke koja svojom veličinom predominantno daje ton rezultatu cijele Grupe.

Ukupna imovina Banke u odnosu na kraj prošle godine povećana je za nepunih 6,8 milijardi kuna ili nešto više od pet posto, čime je premašila 131 milijardu. U istom razdoblju neto krediti su povećani za milijardu kuna, na više od 68,5 milijardi, dok su na strani pasive depoziti komitenata i ove godine bilježe razmjerno snažan rast – u devet mjeseci porasli su za 8,7 milijardi, na gotovo 107 milijardi kuna.

Zaba još uvijek nije izašla s najavom isplate dividende. No, s obzirom na rezultate (lani zadržano 734 milijuna, a godinu prije 1,56 milijardi kuna), kao i veoma visoku stopu adekvatnosti regulatornog kapitala (sredinom godine čak 36 posto)) realno je očekivati da će i ona iskoristiti HNB-ovo ukidanje veta na isplate dobiti koji je na snazi bio od izbijanja pandemije lanjskog ožujka pa do početka listopada.

Istodobno, primjerice, iz Privredne banke su prije nekoliko dana za 22. studenoga najavili isplatu 817 milijuna kuna dioničarima, a Erste će isplatiti 161 milijun kuna.