Zabini poslovni prihodi iznosili su 2,8 milijardi kuna, što predstavlja pad od 51 milijun kuna odnosno 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Nadalje, kako stoji u nekonsolidiranom financijskom izvješću za prvih devet mjeseci ove godine, troškovi poslovanja iznose 1,2 milijarde kuna te su na godišnjoj razini veći za devet milijuna kuna, pri čemu omjer troškova i prihoda iznosi 42,3 posto.

Neto prihod od kamata iznosi 1,65 milijardi kuna, što je smanjenje za 153 milijuna kuna ili 8,5 posto, a najvećim dijelom pod utjecajem nižih neto kamatnih marži, slijedom tržišnih kretanja, naveli su iz Zabe.

Neto prihod od provizija i naknada iznosi 799 milijuna kuna, što je za 74 milijuna kuna ili 10,2 posto više u odnosu na prvih devet mjeseci 2020. godine.

Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 326 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini više za 28 milijuna kuna ili 9,4 posto, a zbog većih prihoda od dividendi koji su premašili manji rezultat iz trgovanja, navodi se u izvješću.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 1,5 milijardi kuna, što je povećanje za 36 milijuna kuna, odnosno 2,4 posto.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 253 milijuna kuna, a manji su za 168 milijuna kuna uglavnom zbog većih gubitaka od vrijednosnih usklađenja u 2020. godini slijedom covid-19 pandemije, napomenuli su iz Zabe.

Kako stoji u izvješću, imovina banke iznosi 131,3 milijarde kuna te je veća za 6,8 milijardi kuna ili 5,5 posto.

Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 68,6 milijardi kuna, a povećani su za 1,1 milijardu kuna, slijedom povećanja izloženosti prema državi.

Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja, a iznose 106,9 milijardi kuna. Pritom, povećanje od 8,7 milijardi kuna ostvareno je najvećim dijelom u depozitima po viđenju stanovništva i pravnih osoba.

Depoziti kreditnih institucija, pak, iznose 2,6 milijardi kuna te su smanjeni za 3,1 milijardu kuna, najvećim dijelom smanjenjem unutargrupnog financiranja i depozita drugih banaka, naveli su iz banke.

Izgledi za budući oporavak bolji, no i dalje s neizvjesnošću

Iz Zabe su poručili da je covid-19 pandemija i u prvih devet mjeseci 2021. godine uzrokovala negativne učinke na ekonomski i financijski sustav, pri čemu su izgledi za budući oporavak bolji, no i dalje s neizvjesnošću.

“Na datum ovog izvještaja učinak covid-19 pandemije se nastavlja. Neizvjestan je razmjer posljedica na gospodarstvo, a samim tim i na financijsku poziciju banke i buduće rezultate poslovanja. Uz snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju, banka aktivno prati razvoj događaja i procjenjuje utjecaj na poslovanje, financijske rezultate, financijski položaj i novčane tijekove”, rekli su iz Zabe.

Dodali su da će banka nastaviti podržavati klijente te primjereno procjenjivati njihovu kreditnu sposobnost i pažljivo razmatrati prikladnost klasifikacije u rizične skupine kao i povezani utjecaj na financijske izvještaje.

Po podatcima iz konsolidiranog financijskog izvješća, Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvih devet mjeseci dobit nakon oporezivanja od 1,28 milijardi kuna, čemu su najviše doprinijele matična Zagrebačka banka te UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia.

Pritom, dobit nakon oporezivanja veća je za 178 milijuna kuna ili 16,2 posto na godišnjoj razini.

Poslovni prihodi Grupe Zagrebačka banka iznosili su 3,6 milijardi kuna, što je 147 milijuna kuna ili 3,9 posto manje no u prvih devet mjeseci 2020. godine. Troškovi poslovanja su iznosili 1,7 milijardi kuna, četiri milijuna kuna manje na godišnjoj razini.