Tinejdžeri koji dobivaju džeparac bolji su s novcem

Autor: Ivan Tominac , 25. listopad 2021. u 22:00
Manje od pola hrvatskih građana financijsko je pismeno/SHUTTERSTOCK

Kada bi bolje poznavali financije i više štedjeli, mladi bi sebi mogli osigurati mirniju budućnost.

Za razliku od zemalja poput Danske, Norveške ili Švedske, financijska pismenost u Hrvata nije na zavidnoj razini. Uživamo tek 44 posto financijski pismenog stanovništva, a ono na što upozoravaju stručnjaci je potreba za razvojem mehanizma edukacije koji će ovim statistikama dati na ljepšem predznaku.

Neprepoznate prilike

O financijskoj pismenosti trebalo bi se učiti još od vrtića, no dio edukacije svakako treba doći i od kuće. HUB i Štedopis proveli su istraživanje na 1011 učenika od 13 do 19 godina, a zaključak je jasan-veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac.

Ostali ne znaju ni s kojim iznosom raspolažu. Je li džeparac dobar put, teško je reći, no da nam financijska pismenost nije jača strana, u to smo sigurni. Anketno istraživanje s Hrvatskog katoličkog sveučilišta provedeno na uzorku od 1731 studenta pokazalo je poražavajuće navike. To istraživanje pokazalo je da se više od 50 posto ispitanih studenata o temama vezanim uz financije informira rijetko ili gotovo nikada.

62

posto mladih od 25-34 godina živi s roditeljima

Hrvati, kako kaže prošlogodišnje istraživanje agencije IMAS, mjesečno uštede oko 469 kuna. Ono najljepše u tome je što od toga najviše štede upravo mladi od 15 do 29 godina.

Postoje proizvodi, primjerice, dobrovoljna mirovinska štednja u kojoj i mali iznosi, kojima raspolažu i mladi, uz državne poticaje i prinos koji ostvaruju fondovi, u dugom roku mogu rezultirati značajnim iznosima. Ako mlada osoba od svoje 25. godine uplaćuje 200 kuna mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond u periodu od 40 godina, ukupno će uplatiti 96.000 kuna.

Put do osamostaljenja

Očekivano stanje na računu će pred odlazak u redovnu mirovinu, u tom slučaju, iznositi oko 211.000 kuna. U tom je izračunu sadržan državni poticaj od 15 posto na uplaćena sredstva u kalendarskoj godini te godišnji prinos od tri posto.

Takav pristup financijama mogao bi rješavati i korjenite probleme poput osamostaljenja i dapače, upravo on se i potiče. Prema izvješću Eurostata čak 62 posto mladih Hrvata u dobi između 25 i 34 godine živi s roditeljima. Sa znanjima o financijskoj pismenosti taj broj bi se mogao mijenjati.

Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
Glavni partner
Partneri

New Report

Close