U posljednja dva dana broj oboljelih od koronavirusa raste.

“Posljednjih tjedana se činilo da je nastupila stagnacija, no sada se čini da se trend porasta oboljelih nastavlja. Razlozi su brojni. Prisutna je delta varijanta, koja je visokozarazna. Cijepni obuhvati ne možemo reći da su visoki, imamo dosta populacije gdje se virus može širiti”, ističe epidemiologinja Zvjezdana Lovrić Makarić iz HZJZ-a za HRT.

Pero Lučin, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, tvrdi da na mali broj procijepljenih utječe i nesuglasje u Znanstvenom savjetu vlade.

“U ovoj bitki, koja dugo traje, potrebno je puno reda i dobre organiziranosti. Nema dileme da ćemo mi pobijediti virus, samo je pitanje s koliko žrtava. Osobno sam stava da broj žrtava mora biti što manji. Svim se sredstvima moramo boriti. Najbolji je način cijepljenje, ali očito imamo još velik broj onih koji se nisu cijepili. Tu su i maske i socijalna distanca, to isto treba uzeti u obzir. Preko ljeta smo se opustili, ali sada se okupljamo u zatvorenijim prostorima. Virus nije promijenio svoje ponašanje, osim što je postao zarazniji”, kaže.

Čak 238 tisuća starijih od 65 godina nije se cijepilo.

“Dakle imamo manje od 70% onih koji se nisu cijepili, teško mi je reći koji su za to razlozi. Nisu dobri podaci u tom kontekstu jer je to skupina koja je izložena velikom riziku, riziku od teškog oboljenja, pa i od smrti”, ističe Lovrić Makarić.

Pojavio se sada i delta+ soj

“To je očekivano. Kada se virus puno dijeli, kada se inficira veliki broj osoba, događaju se greške i mutacije i vrši se selekcija. Kada postoji eksponencijalni rast, pojavljivat će se nove varijante. Do kuda će to ići, teško je predvidjeti, mutacijski kapacitet virusa je ipak ograničen, ali očito još ima prostora za pojavu zaraznijih varijanti. U istočnom dijelu Europe se intenzivno širi infekcija, mogu se očekivati zaraznije varijante virusa”, ističe Lučin.

Do kraja godine najavljuju se nova cjepiva.

“To je sigurno rješenje, ali i postojeća cjepiva nisu loša. Protutijela koja se stvaraju su još uvijek prilično učinkovita protiv novih sojeva. Bitno je da je tehnologija stvaranja cjepiva razvijena, pa se cjepivo može prilagođavati prema novim sojevima. Imamo osam cjepiva koja se koriste, ali zapravo imamo 20-ak cjepiva koja su završila sve faze kliničkih ispitivanja te će uskoro postati dostupna. Oko 115 cjepiva se intenzivno testira te se skoro 200 razvija u laboratorijima. Nije upitno hoćemo li se mi moći boriti s virusom, već je pitanje uz kolike žrtve”, dodaje.