Treba podržati i zaštititi medije u nekim državama članicama EU zbog rasta moći globalnih platformi i sudskih tužbi s ciljem zastrašivanja novinara, zaključili su zastupnici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Velikom većinom u Parlamentu je usvojeno “Izvješće o europskim medijima u digitalnom desetljeću” kojim se traži veća potpora EU i članica oporavku, jačanju otpornosti i digitalnoj transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora koji je doživio zastoj zbog pandemije i pada ulaganja u oglašavanje čak i do 80%.

Ističe se i nedostatak raznolikosti u sektoru i nedovoljan udio žena na kreativnim i vodećim položajima. Treba pojačati medijsku pismenost, rekao je povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit. Hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) radila je na izvješću u Odboru za kulturu i obrazovanje.

“Ovi sektori su najznačajniji za našu europsku demokraciju, slobodu i raznovrsnost medija, kulturnu i jezičnu raznolikost Unije. Kad podržavate medije, kad su neovisni i oslobođeni brige o opstanku, izbijamo iz ruku oruđe velike propagande putem društvenih mreža”, istaknula je Zovko.

“Glavna je poruka da moramo osigurati financijsku i političku neovisnost europskih novinarka i novinara”, dodao je Fred Matić (SDP). “Tu je i pitanje utjecaja pandemijske krize na medije i odnos prema digitalnim platformama i velikih igračima koji jako dobro zarađuju.

Stoga smo tražili i uspostavu trajnog fonda za informativne medije, čime osiguravamo neovisnost”, naglasio je i upozorio da je posebno velik problem u Hrvatskoj zatrašivanje novinara i novinarki i njihova stalna izloženost ‘zlonamjernim tužbama’.

Jačanje neovisnih medija i medijske i informacijske pismenosti trebala biti sastavni dio vanjske politike EU, stoji u izvješću. Presudno je jamčiti financijsku održivost javnih medija te osigurati i zadržati neovisnost javnih i privatnih medija od svakog unutarnjeg i vanjskog političkog i ekonomskog upletanja, istaknula je.