Ministarstvo poljoprivrede jedno je od onih kojima državni revizori u pravilu nalaze dosta nepravilnosti u radu i daju naloge za njihove ispravke, a iako je u najnovijem nalazu utvrđeno da je najveći broj zadaća iz prethodnih godina ispunjen, i ovaj je dobio uvjetno mišljenje Državne revizije.

Razloga je nekoliko, no pažnju privlače odredbe koje se odnose na tradicionalno najbolniju temu: poljoprivredno zemljište i korištenje potpora. U tijeku je procedura izmjena zakona o poljoprivrednom zemljištu, pa će dijelu primjedbi revizora Ministarstvo udovoljiti, no broj opomena na koje se ukazuje u izvješću nije mali.

Istekao rok

Kao i prethodnih godina, zamjera se što Ministarstvo nije ustrojilo središnji registar evidencije ugovora i naplate po svim oblicima raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu, a razlog je što nije usvojen pravilnik kojim se definiraju obveze jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti ugovori i naplata korištenja zemljišta.

Rok je za uspostavu tog registra, inače, istekao još prije dvije godine, no aktualna ministrica poljoprivrede Marija Vučković provela je javnu raspravu i taj pravilnik trebao bi biti uskoro usvojen.

Njezin koncept davanja u zakup i prodaju preostalog državnog poljoprivrednog zemljišta, čiji je prijedlog u saborskoj proceduri, od struke je dobio uglavnom pohvale, a od revizora stanje prije novog zakonskog uređenja ukratko nije ocijenjeno zadovoljavajućim.

Dio kritika odnosi se na postojeće ugovore o zakupu, koji su u pravilu raskidani na zahtjev zakupaca ili po nalazu poljoprivredne inspekcije ako je utvrdila nepravilnosti.

No, prema nalazu revizora, raskidi se u većini slučajeva zbog neispunjenja ciljeva Gospodarskog programa koji su sastavni dio ugovora ili neplaćanja zakupnine nisu provodili. Do sada su ugovarani zakupi na rok od 50 godina (novim zakonom taj rok će biti prepolovljen), a budući da zakupci ostvaruju potpore za izravna plaćanja, revizori preporučuju poboljšanje sustava kontrola korištenja zemljišta i potpora.

Jedan od razloga za raskid ugovora o zakupu jest nepostupanje zakupca prema odredbama ugovora koje predviđaju priključivanje u sustav navodnjavanja ako je izgrađen ili ga izgraditi radi priključenja na postojeći. Projektom koji je Vlada donijela još 2006. planirana je izgradnja infrastrukture za navodnjavanje na 65.000 hektara do kraja 2020., a izgrađeni su novi i sanirani postojeći sustavi na 13.000 hektara.

Koliko su zakupci državnih površina ispunili svoje obveze, Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže podacima, utvrdili su revizori.

Zanimljivi primjeri iz ribarstva

Po pitanju ispravnosti korištenja potpore države, zanimljivi su i primjeri koje u analizi potraživanja revizori uočavaju u segmentu ribarstva i akvakulture. Od jedne tvrtke iz Postira, a očito je riječ o Sardini, zatražen je povrat zbog neispravnog korištenja oko 3 milijuna kuna potpore dobivene 2016. po programu stavljanja proizvoda na tržište. Još prije dvije godine tvrtka je trebala vratiti taj iznos, i to u roku od 30 dana, no revizori su utvrdili da je vraćen tek manji iznos.

Ministarstvo poljoprivrede objasnilo je da je tvrtka pokrenula sudski spor, a naknadno je postignuta nagodba, te je cjelokupan iznos trebao biti uplaćen prošli mjesec.

Ministarstvo je, pak, upozoreno da ono samo ne poduzima potrebnu sudsku zaštitu svojih prava, a državna revizija ukazuje i slučaj 3,4 milijuna kuna koje su trebali vratiti ribari koji nisu prekinuli djelatnost nakon što im je tijekom 2019. i 2020. isplaćena potpora za tu namjenu. Štoviše, u svibnju ove godine omogućena im je odgoda, zbog pandemije.