Kako izgleda kada politika drži šapu nad središnjom bankom, zorno svjedoči primjer iz Turske. Tamošnja lira potonula je na povijesno dno nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan, nezadovoljan potezima monetarne politike, naložio novu čistku.

Neposredno nakon sastanka s guvernerom Sahapom Kavciogluom, u kasnim noćnim satima, stigla je predsjednička uredba o smjeni dvojice viceguvernera.

Jedan od njih, Ugur Namik Kucuk, bio je jedini među sedam članova odbora za monetarnu politiku koji se usprotivio rezanju referentne kamate za jedan postotni bod, što je prošlog mjeseca šokiralo međunarodne investitore.

‘Šteta za njega i zemlju’

“On je jedini glasovao protiv odluke o smanjenju kamatne stope što je šteta za njega i za zemlju”, prepričao je FT-u jedan bankar iz Istanbula. No, u Erdoganovim očima nije to bio jedini Kucukov “grijeh”; protivio se i kontroverznoj politici prodaje deviznih rezervi u (na propast osuđenom) pokušaju potpore liri od početka 2019. do kraja prošle godine.

Drugi otpušteni zamjenik guvernera, Semih Tumen, navodno se spominjao među mogućim nasljednicima sadašnjeg guvernera Kavcioglua. U dva desetljeća dugoj vladavini, Erdogan je zategnuo političku kontrolu nad središnjom bankom.

Poznat je kao protivnik visokih kamatnih stopa u nastojanju da održi visoke stope ekonomskog rasta pod svaku cijenu, pa i visoke inflacije zbog čega se redovno sukobljavao sa središnjim bankarima.

Autokratska kontrola nad središnjom bankom rezultirala je trojicom potjeranih guvernera od sredine 2019., uz niz drugih dužnosnika banke. U najnovijoj iteraciji čistke neposlušnih kadrova našao se i Abdullah Yavas, član odbora za monetarnu politiku kojeg su lokalni mediji kritizirali jer živi u SAD-u.

Turska valuta, od ranije pod pritiskom bojazni zbog pravca ekonomske i vanjske politike službene Ankare, pala je jedan posto u prekonoćnom trgovanju na 9,19 lira za dolar. Prema FT-u, nastavak je to niza teških godina za tursku valutu koja je od početka 2018. izgubila na vrijednosti 59 posto prema dolaru.

Kamate će i dalje padati

Prošlog tjedna Reuters je objavio da je Erdogan “izgubio povjerenje” u Kavcioglua, samo sedam mjeseci nakon imenovanja na poziciju guvernera.

Nezadovoljstvo predsjednika nije ublažilo ni kontroverzno rezanje referentnog kamatnjaka na 18 posto u rujnu iako je stopa godišnje inflacije u Turskoj (u Hrvatskoj danas teško zamislivih) 19 posto.

Analitičari predviđaju da će turska središnja banka, kao produžetak Erdoganove ruke, a ne neovisna institucija, nastaviti s rezanjima kamatnih stopa što će podgrijavati problem inflacije.

“Da je lira bitno precijenjena, rezanje kamatnih stopa bila bi opravdana strategija. No, to nije slučaj”, kaže Piotr Matys, stariji valutni analitičar u Touch Capital Marketsu za FT. Dodaje da u vremenu visokih cijena sirovina kojima prijeti dodatni rast, Turska treba stabilnu i jaku valutu.

Dok Erdogan nastavlja kontra svih uzusa monetarne teorije, strani ulagači povlače se iz Turske. Krajem drugog kvartala 2021. imali su tek 6 milijardi dolara uloženo u državne obveznice, u usporedbi sa 61,5 milijardi dolara 2013.

To znači da će deprecijacijski udar uglavnom osjetiti Turci kroz veće cijene energije koje guraju inflaciju, a time i nezadovoljstvo birača zbog rastućih cijena.