Dok energetska kriza trese Europu koja s rekordnim cijenama i manjkom plina ulazi u neizvjesnu sezonu grijanja, francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je “zeleno svjetlo” za nove nuklearne reaktore.
U Europskoj uniji koja je Zelenim planom zacrtala tranziciju prema obnovljivim, iako manje pouzdanim izvorima energije, Francuska je predvodnik nuklearne energije s proizvedenih čak 70 posto struje iz tog izvora.
Energetska politika u fokusu
Uz napuštanje fosilnih izvora zbog klimatskih promjena, pritisak javnosti na zatvaranje nuklearki pojačan je nakon katastrofalne nesreće u japanskoj Fukushimi 2011. godine. Prema pisanju Financial Timesa, nacionalni ponos Francuza prema elektranama na nuklearno gorivo “ohladili” su rastući troškovi nove elektrane na sjeverozapadu u Flamanvilleu.
Kad je izabran u Elizejsku palaču, Macron je objavio da namjerava ugasiti 14 reaktora i smanjiti udio električne energije iz nuklearki sa 75 na 50 posto do 2035. godine.
No, rast cijena struje zbog visokih ulaganja u obnovljive izvore i ovisnost o inozemnom plinu čija je cijena dosegnula rekordnih 2000 dolara po prostornom metru zbog čega se traže interventne mjere Bruxellesa, brutalno su u fokus vratile energetsku politiku.
A s njom i pitanje nuklearne energije koja, unatoč svim ‘contra’ argumentima ima i dva neporeciva ‘pro’ argumenta. Za razliku od obnovljivih izvora koji ovise o vremenskim (ne)prilikama, opskrba strujom iz nuklearnih elektrana je stabilna i uvijek predvidiva što je neprocjenjivo u uvjetima rastuće potrošnje; od mobitela, kućanskih uređaja do električnih vozila svih vrsta.
Macron je jučer u sklopu predstavljanja 30 milijardi eura vrijednog investicijskog plana u industriju pod nazivom “France 2030” objavio i razvoj šest tzv. malih modularnih reaktora (SME), odnosno mini nuklearnih elektrana. Taj potez analitičari gledaju i kroz prizmu skorašnjih predsjedničkih izbora koji ga čekaju za šest mjeseci.
Vjerojatni kandidati s kojima će se suočiti u borbi za novi mandat zagovornici su većih investicija u taj sektor. “Nuklearna energija vraća se u srž energetske debate u Francuskoj, puno brže nego sam ikada mislio da bi to bilo moguće”, rekao je FT-ju Denis Florin, partner u Lavoisier Conseilu, konzultantskoj tvrtki u energetici.
Prednost dostupnog i predvidivog izvora energije pokazala se kao štit francuskih kompanija i potrošača u aktualnom cjenovnom porastu koji je žestoko udario druge dijelove Europe, i počela je nadmašivati bojazni oko sigurnosti. Oko 25 posto francuske struje prodaje se po reguliranoj cijeni od 42 eura za megavatsat (MWh).
Preostali dio ovisi o tržišnim kretanjima, posebice europskom sustavu utvrđivanja cijena. Francuski premijer Bruno Le Maire pozvao je na kompletno preslagivanje tog sustava uz argumentaciju da nepravedno onemogućuje francuske građane u potpunom iskorištavanju prednosti struje iz vlastitih nuklearnih elektrana.
Želja je službenog Pariza, također, da nuklearna energija bude označena kao “zelena” u europskoj zelenoj ekonomiji i da joj na taj način budu otvorena vrata “održivog financiranja”.
FT ističe da Francuska i neke istočnoeuropske države žele pokazati investitorima da je nuklearna energija dio europskog puta prema ugljičnoj neutralnosti. S druge strane su Njemačka i druge zemlje koje se tome protive zbog utjecaja nuklearnog otpada na okoliš.
Niže emisije od njemačkih
Političke opcije u Francuskoj, posebice s lijevog spektra, snažno podržavaju ideju o smanjenju proizvodnje iz nuklearki jer ih percipiraju kao supstitut ambicioznijim ulaganjima u obnovljive izvore.
Pobornici nuklearne energije pak uzvraćaju da su francuske emisije ugljičnog dioksida osjetno niže od njemačkih gdje se pod pritiskom javnosti brzim tempom zatvaraju nuklearna postrojenja i preusmjeravaju ulaganja u obnovljive izvore, ali i jača ovisnost o ugljenu.
Posljednje ankete ukazuju da francuska javnost još uvijek većinski simpatizira vjetroelektrane. U korist vjetra izjasnilo se 63 posto anketiranih, a 51 posto u korist nuklearki, no potpora ovom kontroverznom izvoru energije porasla je 17 postotnih bodova u protekle dvije godine, pokazuje anketa Odoxe. Analitičari smatraju da će Macron iskoračiti jače prema nuklearnoj tehnologiji gradnjom (najmanje) šest konvencionalnih europskih tlakovodnih reaktora (EPR) do 2044.
Riječ je o projektu koji se važe godinama, a francuski mediji 2019. objavili su da bi izgradnja zadužila francusku kompaniju EDF za 47 milijardi eura. Ovoga mjeseca mrežni operator RTE trebao bi objaviti šest scenarija energetskog miksa Francuske do 2050. godine: od 100-postotne proizvodnje struje iz obnovljivih izvora do izgradnje nekoliko novih nuklearnih elektrana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu