Energetika je lani bila jedna od Covidom najpogođenijih sektora jer je zbog lockdowna drastično smanjena mobilnosti, a samim tim i potrošnja goriva. Isto tako su i mnoga industrijska postrojenja zaustavila ili reducirala poslovanje, što je utjecalo na manju potrošnju električne energije i plina.

Sve to se odrazilo i na listu najuspješnijih tvrtki po prihodu koju Poslovni dnevnik u suradnji s analitičkom tvrtkom Dun&Bradstreet Hrvatska (ex-Bisnode) tradicionalno objavljuje – Top 505. Naime, u prethodnim godinama su bez izuzetka energetske kompanije činile čak dvije trećine Top 10 i polovicu Top 20 tvrtki u Hrvatskoj, dok je korona izmijenila uobičajeni poredak na ljestvici 505 najuspješnijih

Ina je i dalje tradicionalno najveća tvrtka po prihodu u Hrvatskoj, bilo da se gleda energetski sektor ili ukupni skor. Sa 14,22 milijarde kuna prihoda zabilježila je pad od 34,2 posto u odnosu na godinu prije kada je uprihodila 21,6 milijardi. Iz Ine ističu da je 2020. bila jedna od najizazovnijih godina za svjetsko gospodarstvo, pa tako i za njih.

Neovisno o djelomičnom oporavku tržišta nafte u drugoj polovici 2020., cijene nafte i plina bile su u prosjeku više od 30% niže u odnosu na 2019. To je značajno utjecalo na rezultat Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, no stroga ograničenja kretanja i značajan pad ekonomske aktivnosti, prouzročen Covid ograničenja, također su utjecali i na rezultat rafinerijskog poslovanja i maloprodaje.

Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, ističe da je Ina grupa u 2020. pravovremenom reakcijom menadžmenta uspjela zadržati stabilnu financijsku situaciju i nastaviti sa strateškim projektima.

“Takvom smo reakcijom zaštitili naša dugoročna strateška ulaganja, kao što je gradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, koja će osigurati održivost poslovanja u budućnosti”, zaključuje Fasimon dodajući kako je tijekom ljetnih mjeseci postignut pozitivan rezultat zahvaljujući nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, međutim, sveukupni učinak na 2020. rezultirao je lošijim rezultatima.

Istraživanje i proizvodnja imali su 32% niže ostvarene cijene ugljikovodika, na što je dodatno utjecala niža proizvodnja. “U takvom okruženju smanjenje prodajnih količina maloprodaje od 16 % može se smatrati solidnim rezultatom, s obzirom na to da je Ina zadržala svoj tržišni udio na glavnim tržištima”, zaključuje prvi čovjek kompanije.

HEP je s 9,43 milijarde kuna prihoda u 2020. četvrta među 505 kompanija/VJERAN ŽGANEC-ROGULJA/PIXSELL

Ostaju oprezni

Što se tiče ove godine, iz Ine su izvijestili da drugo tromjesečje pokazuje nastavak oporavka eksternog okruženja, s cijenom nafte Brent većom od 60 dolara po barelu i cijenom plina CEGH od 24 eura za MWh. Potražnja za proizvodima porasla je gotovo na pretkriznu razinu na ključnim tržištima, no pandemija nije gotova, stoga je oporavak ekonomije i dalje neizvjestan.

EBITDA Ina Grupe premašila je 1,2 milijardi kuna dok je neto dobit prvog polugodišta 2021. iznosila 534 milijuna kuna. Fasimon ističe da 2021. godina nastavlja ukazivati na optimističnije buduće okruženje, što i nije iznenađenje nakon neviđenih poteškoća koje je 2020. donijela svjetskoj ekonomiji.

“Oporavak cijena nafte i plina, pri čemu je cijena nafte Brent premašila čak i 70 dolara u kraćim razdobljima, je dobrodošao znak. Povećanje prihoda Ine od 31% je snažan rezultat, iako brojevi još nisu na pretkriznim razinama od prije krize 2019. U takvom okruženju, djelatnost Istraživanje i proizvodnja nafte i plina je ponovno preuzela poziciju najvećeg generatora novca.

Ipak, ne smijemo previdjeti da je ovaj rezultat potaknut vanjskim čimbenicima. Nastavljeni trend smanjenja proizvodnje i zrela struktura imovine ostaju izazov za Istraživanje i proizvodnju nafte i plina te je potrebno neprestano ulaganje kako bi djelatnost zadržala svoju snažnu poziciju.

Rafinerijsko poslovanje je također profitiralo od većih cijena, a ovisno o ekonomskim kretanjima uzrokovanih pandemijom, i dalje postoji rizik za buduću potražnju. Zato moramo ostati pripremljeni za brze reakcije postane li tržište opet volatilno.

Strateški Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka je u tijeku, pri čemu ulaganja u Rafinerije i marketing čine više od polovine ukupnih ulaganja Ine”, kazao je Fasimon o trendovima u 2021. godini.

Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a

Što će biti s plinom?

Iako je godinama Inu na ljestvici Top 505 hrvatskih kompanija na drugoj poziciji slijedila HEP grupa, ove godine je ukupno 2. mjesto zauzeo Konzum, a među energetskim tvrtkama Prvo plinarsko društvo (PPD) koje zadnjih godina bilježi enorman rast te je na popisu Top 505 najvećih kompanija za 2020. zauzelo brončanu poziciju.

PPD, kojem je na čelu Pavao Vujnovac u pandemijskoj je godini uspio ostvariti rast prihoda za 38 posto s ukupnim iznosom od 9,79 milijardi kuna. Iz PPD-a su komentirali da će 2020. ostati zapamćena kao godina u kojoj je cijena nafte pala ispod 30 USD/bbl, a cijene plina na spot tržištu tijekom ljeta doživjele povijesne minimume. Izrazita volatilnost cijena plina otvara prilike, ali predstavlja i izazove kako za kupce, tako i za trgovce i opskrbljivače plinom.

Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a, kazala je da nikad dosad nije bilo toliko važno brzo reagirati na promjene na tržištu. “Uz takvo dinamično stanje na europskom tržištu plina, Hrvatsku očekuju i neki novi regionalni i nacionalni izazovi. Puštanje u rad LNG terminala na otoku Krku otvara novi pravac za nove izvore dobave plina te donosi i neke novine u načinu formiranja cijene koja je u Hrvatskoj povijesno bila vezana za austrijsku burzu plina (engl. VTP)”, kazala je Glavaš.

Iz PPD-a dodaju da LNG na Krku svakako ima utjecaj na globalno tržište, no da je teško zaključiti da dolazak LNG broda na Krk nama u Hrvatskoj automatski osigurava nižu cijenu plina, jer se ista ne formira njegovim dolaskom, nego cijenama na globalnom i europskom tržištu. Trgovanje na burzama, ističu, ponuda i potražnja su tek jedan u nizu faktora koja utječu na cijene plina.

Do sada je za naše područje referentna cijena bila ona na VTP-u, tj. austrijskoj burzi plina, no to će se također mijenjati, obzirom na dolazak LNG brodova gdje će se cijena referirati na TTF – najlikvidnija europska plinska burza u Nizozemskoj. Isto tako, navode iz PPD-a, moramo biti svjesni da nitko neće prodati plin ispod tržišne cijene, jer uvijek postoji opcija prodaje na burzi, ako je povoljnija.

S druge strane, prošla godina je za PPD bila zanimljiva po pitanju izlaska iz maloprodaje plina. Naime, sredinom ožujka 2020. potpisan je ugovor kojim je HEP plin Osijek preuzeo tvrtke PPD distribucija plina i PPD opskrba kućanstava.

“Tvrtke radi osiguravanja bolje tržišne pozicije, optimiziranja troškova održavanja distribucijske mreže i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, odlučuju se na prodaju, dok druga strana koja sebe želi pozicionirati na maloprodajnom (retail) tržištu ulazi u akvizicije i često okrupnjava svoje, no ne i nužno, već postojeće područje. Mi smo se odlučili ići u drugom smjeru.

Prodaja dvije PPD-ove tvrtke predstavlja novo razdoblje poslovanja za PPD grupu koja se time još snažnije usmjerila na veleprodaju i rast na inozemnim tržištima. Drago mi je što mogu reći da smo na europskoj plinskoj sceni prepoznati kao ozbiljan partner koji ima znanje, potrebne resurse te da uspješno odgovaramo na zahtjeve koji su realni, na obostrano zadovoljstvo nas i naših partnera.

Osim dugoročnog ugovora koji imamo za domaće tržište, ostvarili smo uspješnu suradnju i s novim partnerima te uspješno radimo na vanjskim tržištima”, komentirala je Antonija Glavaš u izvještaju PPD-a.

Kobni lockdown

Hrvatska elektroprivreda je s 9,43 milijarde kuna prihoda u 2020. na 3. mjestu energetskih tvrtki, a u ukupnom plasmanu je četvrta među 505 kompanijna u zemlji. U odnosu na godinu prije prihod im je pao 10,3 posto. HEP grupa je u prošloj godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,46 milijardi kuna, što je rast od 61,1 milijun kuna.

“Na poslovanje grupe utjecale su poduzete epidemiološke mjere, koje su dovele do zaustavljanja dijela gospodarskih aktivnosti, te posljedično smanjenja potrošnje električne energije kupaca poduzetništva i promjena u strukturi potrošnje”, navode iz HEP-a. Poslovni prihodi HEP grupe (Hrvatska elektroprivreda d.d. i ovisna društva) u 2020. su iznosili 14,37 milijardi kuna, što je smanjenje za 1,14 milijarde kuna ili 7,4 posto.

Na taj je pad prihoda prvenstveno utjecalo smanjenje prihoda od prodaje električne energije za 1,04 milijarde kuna (8,3 posto) zbog manjeg prihoda na inozemnom i domaćem tržištu. Prihodi od prodaje toplinske energije, pak, ostvareni su u iznosu od 674,1 milijuna kuna te su povećani za 19 milijuna kuna (2,9 posto) zbog veće potrošnje za 5,3 posto, a zbog hladnijeg vremena u zadnjem tromjesečju.

U iznosu od 475,6 milijuna kuna ostvareni su prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, što je bio pad od 496,2 milijuna kuna (51,1 posto) uslijed manje prodaje plina za 46 posto.

Prihodi od prodaje plina krajnjim kupcima od maloprodaje plina, ostvareni su u iznosu od 435,6 milijuna kuna, te su veći za 54,8 milijuna kuna (14,4 posto). Djelatnost plina značajno je povećala dobit na što je utjecala naplata vrijednosno usklađenog potraživanja od domaćeg kupca za isporuku plina u 2018. godini, napominju iz HEP-a.

Po podacima koje iznose, lani je ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj iznosila 15.384 gigavatsati (GWh), uz manju obračunatu električnu energiju kupcima kategorije kućanstvo za 45 GWh, a poduzetništvu manje za 889 GWh.

Svemu unatoč, HEP grupa je i u 2020., napominju iz te kompanije, bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima od 4,3 milijarde kuna. Ostvarene investicije uključuju i 920,6 milijuna kuna ulaganja društva LNG Hrvatska, ističu iz HEP-a.

‘Zelene’ investicije

“Svjesni smo svoje uloge jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva, zbog čega nastavljamo s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Time ćemo nastaviti pružati potporu Vladi u stvaranju uvjeta za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva”, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Od investicija koje se realiziraju u 2021. godini, u HEP-u ističu Hidroenergetski projekt Kosinj, koji je Vlada u srpnju proglasila strateškim investicijskim projektom i koji s Hidroelektranom Senj 2 čini najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna i s 412 MW nove snage u sustavu.

Tu je i novi kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb, vrijedan 900 milijuna kuna, nastavak ciklusa rekonstrukcije i revitalizacije 12 hidroelektrana u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi kuna, nastavak projekta revitalizacije vrelovodnog sustava u Zagrebu (2021.-2023.) vrijednog 700 milijuna kuna, nastavak provedbe pilot projekta uvođenja naprednih mreža, vrijednog 177 milijuna kuna te dovršetak prvog ciklusa izgradnje sedam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna.

Petrol je lani u Hrvatskoj imao od 2,9 milijardi kuna prihoda/PD

U Top 10 energetskih tvrtki su i Crodux derivati dva i Petrol koje su lani značajno surađivale tako da je Petrol preuzeo od Croduxa trgovinu naftnim derivatima. Crodux je prema analizi Dun&Bradstreeta Hrvatska lani ostvario 3,86 milijardi kuna prihoda, a što je pad za 32,5 posto u odnosu na godinu prije kada je uprihodio 5,72 milijarde kuna. To ga stavlja na 5. mjesto među hrvatskim energetskim tvrtkama.

Kako ističu iz same kompanije, “Crodux derivati dva” jedina je naftna kompanija na domaćem tržištu u 100% hrvatskom privatnom vlasništvu.

“Crodux zapošljava 1300 visoko motiviranih djelatnika diljem Hrvatske, a trenutno broji 93 benzinska servisa s dinamičnim trendom širenja maloprodajne mreže. Posjeduje skladišne prostore naftnih derivata u Zadru, Omišlju i Zagreb “, ističu iz tvrtke kojoj je na čelu bio vlasnik general Ivan Čermak, a krajem prošle godine ga je naslijedila kao predsjednica Uprave Draga Antić.

Nakon prodaje glavnine biznisa Petrolu, a procjene su da je vrijednost transakcije bila oko 200 milijuna eura, Crodux će se, prema najavi samog Čermaka, više orijentirati na plinski biznis. “Prodaja maloprodajnog lanca je dio naše strategije fokusiranja na nove razvojne projekte i investicije, poput gradnje plinske termoelektrane u Slavonskom brodu”, izjavio je Čermak.

Duopol na ‘domaćem terenu’

Petrol je pak lani prema ovoj listi imao prihod u Hrvatskoj od 2,9 milijardi kuna, što je bio pad od 47,5 posto u odnosu na godinu prije, a što ih stavlja na 7. mjesto hrvatskog energetskog sektora. No, akvizicija Croduxove vele i maloprodaje će već ove godine Petrol postaviti vjerojatno na puno više razine.

Već prema prošlogodišnjim najavama iz Petrola, a i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja je ovu akviziciju odobrila, Petrol će sada s ukupno 200 benzinskih crpki držati 20 do 30 posto hrvatskog maloprodajnog tržišta goriva u Hrvatskoj – Ina istodobno drži oko 40-50 posto, što znači da zapravo na tržištu imamo duopol.