Zabrana rada trgovina nedjeljom koju predviđa Zakon o trgovini smanjit će plaće u trgovini za 4 posto, za 0,5 posto srozat će BDP, izazvati otkaze i ugroziti opstanak malih trgovina. To je tek dio ozbiljnih učinaka ovog nelogičnog rješenja Vlade Andreja Plenkovića koje je u utorak predstavio ekonomski analitičar Vuk Vuković. Izračun potencijalnih učinaka zabrane rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj, koji su pripremili tvrtka Oraclum Intelligence Systems i Vuk Vuković, ujedno je i prva sveobuhvatna analiza koja bi u svakom modernom društvu trebala biti obaveza donositelja odluka.

Brojke izvan konteksta

U slučaju Hrvatske, provedena su tek paušalna istraživanja usred pandemije, u koju ne samo da nisu uključeni ključni dionici, već su i brojke izvučene iz konteksta. Utvrdili su to prilikom predstavljanja izračuna i analitičari Velimir Šonje i Andrej Grubišić. Jednoglasan zaključak i poruka Vladi jest da odustane od zabrana poduzetništva, a zaštitu radnika odradi kroz druga zakonska rješenja, prvenstveno Zakon o radu. “Ako je namjera bila zaštititi radnike, to se kroz ovakvo rješenje neće riješiti. Istodobno, posljedice ce biti ozbiljne i za radnike i za gospodarstvo i za prihode države” upozorava Vuković. U svom istraživanju analitičar je, za razliku od Vlade, koristio stvarne mikroekonomske podatke, analiza u potpunosti računa i modelira sve potencijalne učinke najavljene zabrane rada nedjeljom, te pokazuje što će se dogoditi bude li Vlada uporna u izmjenama Zakona o trgovini, kojim se dozvoljava samo 16 radnih nedjelja godišnje.

U tom se slučaju može očekivati pad prihoda u maloprodaji od 3 posto na godišnjoj razini, što će dovesti do pada plaća do 4 posto, posljedično do manje potrošnje. Očekuje se i pad BDP-a od 0,3 do 0,5 posto godišnje, što je samo na prvi pogled malo, a kumulativno ima niz drugih učinaka. Veliki trgovački lanci potencijalno gube na dobiti, što znači pad prihoda od poreza na dobit od 2 do 3 posto.

Tri moguća scenarija

Vuković navodi tri moguća scenarija na koja će se odlučiti trgovci. Prema prvom, satnica se radnicima neće podizati te će im se plaća smanjiti jer neće raditi jednak broj nedjelja. Ako pak povećaju satnicu, trgovci će imati manju dobit, pa je to najmanje izgledan scenarij. Stoga će najizgledniji biti treći scenarij u kojem će poslodavci smanjiti broj radnika koji rade nedjeljom za 15 do 20 posto. Ako sada u maloprodaji radi oko 35.000 radnika, to znači 5000 do 7000 otkaza.

Vuković stoga preporučuje Vladi da kroz izmjene Zakona o radu regulira da radnici smiju raditi najviše 16 nedjelja godišnje, a da onda tvrtke raspodijele radnu snagu. Analitičari su svjesni da je ovo političko pitanje koje je dobrim dijelom posljedica pritiska Crkve, no upozoravaju da su ovakvi potezi države opasni, izdvajaju samo neke skupine društva i potiču nelojalnu konkurenciju. Podsjećaju da je u Mađarskoj i Poljskoj promet malim trgovinama pao za 20 do 30 posto te se prelio na veće trgovačke lance.