Burilović novi-stari čelnik HGK: Spremni smo za promjene, čekaju nas izazovi

Autor: Suzana Varošanec , 04. listopad 2021. u 22:01
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Nijedan od trojice kandidata nije objasnio kako misli financirati aktivnosti u uvjetima pada prihoda.

Novi mandat za vođenje Hrvatske gospodarske komore (HGK) u sljedećem četverogodišnjem razdoblju počev od travnja 2022., inače treći, odlukom skupštinara povjeren je novom – starom predsjedniku Luki Buriloviću. Od 90 glasova dobio je 67, čime je stekao legimitet za dovršetak programa male, brze, učinkovite i potpuno digitalne komore. Kampanja za čelnika Komore bila je obilježena srazom dvaju modela u vidu dobrovoljnog članstva i nastavka reforme postojećeg koncepta, u kojem se glavne promjene predviđaju 2022. kad plaćanje članarina ostaje obveza samo za velike i srednje velike tvrtke. Glavni izazivač, Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika, drugoplasirani je, dobio je 21 glas za program povratka Komore pod upravljanje poduzetnicima, neovisno od politike. Kako je ocijenio, rezultatom nije nezadovoljan, štoviše smatra da je privukao pozornost s glavnom temom koja čeka naredno razdoblje, kao što je po njemu fokus na reforme u vidu depolitizacije Komore, za koju je uvjeren da je pitanje budućnosti. Konačno, ‘bronca’ je pripala vlasniku riječke tvrtke Consmar Marinu Lovroviću, čime su potvrđena očekivanja tog kandidata pri predstavljanju programa skupštinarima. Lovrović se za šefa HGK kandidirao i na prošlim izborima, kad je Burilović dobio 80 glasova, on 7, a jučer samo jedan.

No, tko god pobijedio, jasno je bilo i u procesu kampanje i na jučerašnjoj izbornoj skupštini da su posrijedi povijesni izbori, jer slijedi reforma pa i daljnji rezovi u pogledu broja zaposlenika Komore, te se zbog gubitka dijela prihoda (procjena je oko 40%) govori o stotinjak otkaza. U saborskoj proceduri je novi Zakon o HGK, koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja iduće godine, njime se, uz ostalo, predviđa ukidanje plaćanja obvezne članarine za 96% članica. Za pobjednika izbora stoga, kako je Burilović napomenuo, vremena nema za slavlje, jer se očekuju neizvjesna vremena. “Ukidanje obveznih članarina nam donosi izazov. Spremni smo za to, provest ćemo reformu i smanjiti broj ljudi”, rekao je Burilović, ponovivši da je spreman za promjene i da će se posvetiti tome da HGK postane manja i učinkovitija i da će biti partner, a ako treba i korektiv Vladi. Sa Skupštine je poslana slika da je kroz 8 godina, koliko je Burilović vodi, Komora vratila ugled, uz bezuvjetno mišljenje državne revizije. No, nijedan kandidat nije iznio kako misli financirati aktivnosti u uvjetima pada prihoda. Kako misle provesti tržišno poslovanje Komore, što su naglašavali kandidati, upitao je Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje u HGK. I to, kako se čini, zbog opasnosti da bi to interferiralo u biznis članica, odnosno da bi se moglo dogoditi preklapanje s djelatnostima članica Komore. Po njemu je 42 kune mjesečno za male subjekte simbolična članarina, nešto kao Fond solidarnosti, a ako komora prijeđe na tržišni način poslovanja istaknuo je bojazan mnogih da će usluge koje će tražiti mali od raznih institucija biti skuplje, neke i po 1000 kuna, dok ih se u Komori može dobiti besplatno.

Prema Oreščaninu, HGK 40% svojih resursa troši na usluge javnim institucijama Vladi, ministarstvu, Uredu predsjednika, JLS-ima i to ne naplaćuje, a to je potencijalni izvor prihoda. Usto, tvrdi da zakonsko rješenje nije fer prema srednjim i velikim tvrtkama jer nemaju pravo izbora, a plaćat će članarinu bez obzira koriste li je, dok mali neće plaćati i sve će dobivati besplatno pa je izlaz u dobrovoljnom članstvu po uzoru na Sloveniju i 19 od 27 članica EU, čime se može privući novo članstvo. Burilović tvrdi da Slovenci danas žale jer je njihova komora izgubila snagu, dok su se Komore Mađarske, Španjolske, Srbije i Albanije, nakon iskustva s dobrovoljnim članostvom vratile na obvezno.

“Postoji strategija 2017.- 2022. koja je previđala 50% vlastitih prihoda iz članarine, a 50% uz članarinu, no kriza je poremetila funkcioniranje. Od 2014. s 270 mil. kuna komora je pala na 134 milijuna od čega 4 milijuna svojih prihoda. Do lani, uz ukidanje doprinosa, te sve niže članarine, proračun se popeo na 160 milijuna kn od članarina i 60 milijuna vlastitih prihoda”, istaknuo je Burilović.

Komentirajte prvi

New Report

Close