Za uspješnu digitalnu transformaciju poduzeća naročito za ubrzanje procesa, promjena i transformacije od posebnoga je značaja dijeljenje iskustva te ponovna uporabivost javnih resursa i digitalnih dobara, znanja i kapitala. Prateći i dijeleći iskustva, ne samo u digitalnoj transformaciji poduzeća nego i u provedbi oporavka i izgradnji otpornosti gospodarstva, države i društva na taj način mogu značajno podržati i ubrzati ukupnu digitalnu transformaciju.
Najviša razina uspješnosti digitalne transformacije jednog poduzeća predstavlja njegovu sposobnost da uz pomoć Smart Industry može proizvoditi pametne proizvode (Smart Products) i stvarati nove komercijalne prilike u digitalnom dobu.
Podaci kao ‘energenti’ za rad pametnih proizvoda
Prof. dr. sc. Slavko Vidović, osnivač InfoDom Grupe
Pametni proizvodi su rezultat rada ekosustava pametnih industrija koji obuhvaćaju: pametnu industriju, digitalne platforme s njihovim ekosustavima, akademsku zajednicu i istraživačke institute te javnu upravu.
Pametni proizvodi se snažno oslanjaju na vlastite podatke koje generiraju tijekom rada i otvorene podatke koje otvara javna uprava ili kompanije koje ih dijele pod određenim uvjetima (npr. Google maps). Ti su podaci ‘energenti’ koji omogućuju rad pametnih proizvoda odnosno stvaraju kontekstualnu okolinu za njihov rad.
Korisničko iskustvo u funkciji razvoja pametnih proizvoda
Vlastiti podaci opisuju ponašanje pametnog proizvoda u različitim kontekstima i važni su za predviđanje njegovog ponašanja u novim situacijama.
Nastaju korištenjem pametnog proizvoda, ali i drugih, istih i sličnih proizvoda koji se pohranjuju na cloud platformama i stvaraju bazu za modeliranje ponašanja pametnog proizvoda u realnim situacijama korištenja. Vanjski (otvoreni ili komercijalni) podaci opisuju stanje okoline u kojoj se nalazi pametni proizvod (vanjski kontekst).
Vanjski i vlastiti podaci stvaraju cjelovitu podatkovnu bazu na kojoj pametni proizvod gradi svoje ponašanje u određenom kontekstu, odnosno pametni proizvod ‘živi’ u određenoj okolini. Poseban dio te okoline su krajnji korisnici pametnih proizvoda (kupci) koji stvaraju korisnička iskustva i podatkovnu podlogu za budući razvoj pametnih proizvoda.
PLM kao važna komponenta budućeg razvoja
Kontekst u kojem nastaje pametni proizvod ima dvije važne komponente: razvoj sklopa (hardver) i programskog sustava (softver). Pri tome softver mora nastajati u brzim razvojnim ciklusima (po principu Digital Factory Model) kako bi se pametni proizvod brzo prilagodio na nove kontekstualne situacije.
U tom smislu upravljanje životnim ciklusom proizvoda (Product Lifecycle Management) postaje važna komponenta budućeg razvoja i, uvjereni smo, bit će u fokusu brojnih stručnjaka.
Izgradnja ekosustava
Djelujući kroz udrugu CroSI zajedno s vodećim stručnjacima sa nekoliko hrvatskih fakulteta (FER, FOI, EFZG, FSB i EFDU), stručnjaci InfoDoma su u sklopu ‘Strateške inicijative za pametne industrije i digitalnu transformaciju’ realizirali konsolidiranu analizu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Riječ je o analizi prednosti, potom prilika za poboljšanje kao i akceleratora budućeg razvoja. Analiza je temeljena na indeksu konkurentnosti i inovativnosti šest ključnih svjetskih institucija odnosno konzultantskih kuća. Predstavlja polazišnu točku u razmišljanju o prilikama i prijetnjama na putu prema uspješnijem, inovativnijem i konkurentnijem gospodarstvu i kao takva je stavljena na raspolaganje svim zainteresiranim subjektima koji žele sudjelovati u stvaranju digitalnog ekosustava.
* Sadržaj omogućio InfoDom
