Naleti vozila na divljač među gorućim su problemima na prometnicama diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Na cestama, uz sitnu, stradava i krupna divljač – jeleni, srne i divlje svinje. Pritom žrtve nisu samo životinje, već i vozači te ostali sudionici u prometu.

U svijetu se već godinama radi na različitim rješenjima kako bi se ovakve situacije zaustavile ili bar smanjile, a Hrvatska je dobila vlastito rješenje, jedinstveno u svijetu, koje je već naišlo na odobrenje lovaca – Waldpass, prvi uređaj za odvraćanje divljih životinja s ceste pomoću bliskog infracrvenog spektra.

Kako su nam detaljnije pojasnili voditeljica poslovanja Ana Trepšić i Marko Borošak, direktor Waldpassa, ovaj se uređaj postavlja na registracijsku pločicu vozila, a infracrvena svjetlost na njemu tjera divljač od automobila, čime se sprječava nalet vozila za životinju. Infracrveno svjetlo ima valnu duljinu van ljudskog vidljivog spektra pa se ne može opaziti i kao takva nije opasna za ljude na cesti. Kako je vidljivi spektar srna i jelena drugačiji, te životinje infracrveno svjetlo percipiraju kao prijetnju i svjetlo povezuju sa stvarnom opasnošću u pokretu vozila. Tu je i dupla instalacija za bolji učinak na obje registracijske tablice. Integrirani GPS brzinomjer osigurava optimalno uključivanje i rad uređaja, a vodootporni i robusni dizajn može izdržati sve vremenske uvjete i stanja na cesti.

“Želimo osvijestiti populaciju o ovom problemu, okupiti Waldpass zajednicu i promicati zaštitu životinja i ljudskih života u prometu. Važan je kumulativan učinak, želimo potaknuti promjene. Što veću zajednicu stvorimo, to će prometnice biti sigurnije, a životinje će ostati u šumi. Proizvod smo najprije razvili i testirali, a zatim osnovali tvrtku”, istaknula je Trepšić.

Hrvatsko rješenje za globalni problem

Alarmantan je broj ljudi koji u tim nesrećama ostaju ozlijeđeni ili čak pogibaju. Istodobno štete na vozilima dosežu desetke tisuća kuna. Prema statistici, 30.000 je ozlijeđenih ljudi u posljednjih 15 godina i 300 smrtnih slučajeva svake godine u Europi pri naletu vozila na divljač. Prošle godine u Hrvatskoj su službeno zabilježene 684 prometne nesreće zbog naleta vozila na životinju. U tim je nesrećama ozlijeđeno 39 ljudi od kojih 10 teško. Prethodnih godina bilo je još više naleta vozila na divljač, a u nekim su nesrećama ljudi i poginuli.

Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Svoj uređaj javnosti prvi put predstavljaju 4. listopada kada se ujedno obilježava Međunarodni dan zaštite životinja. Uz to je upravo jesen optimalno razdoblje jer je tada divljač najaktivnija zbog sezone parenja, i to najčešće u zoru i sumrak kada je njihovo ponašanje uistinu nepredvidivo.

Waldpass je, možemo tako reći, stigao u pravo vrijeme kada se sve više govori o problemu divljači, posebice divljih svinja koje ljudi sve češće viđaju u nižim dijelovima gora i planina, pa čak i u vlastitim dvorištima gdje postaju opasne za domaće životinje. U pandemiji je njihov broj porastao s obzirom na to da su zbog pandemije i lockdowna ljudi većinu vremena provodili kod kuće, a kao jedan od problema pokazalo se i neodržavanje šuma i livada.

Spremne i testne naprave

Borošak kaže kako je priča s Waldpassom krenula slučajno, tijekom istraživanja utjecaja zraka i lasera na ponašanje životinja.

“Proučavali smo radove stranih stručnjaka, a svoj smo uređaj više bazirali na vizualnoj detekciji, ispitavši frekvencije i točan efekt naše tehnologije na divljač. Naš uređaj svjetlost baca lijevo i desno, a dizajnirani kut je 30 stupnjeva – kako se vozilo kreće, tako emitira svjetlo na obje strane dionice . Time se štiti zajednica.

Kada smo vidjeli značajne rezultate, odlučili smo nastaviti dalje. Konkretno smo se time bavili posljednje 2,5 godine, a pandemiju smo iskoristili kako bismo još intenzivnije istražili i razvijali cijeli projekt, smišljali strategiju. Inovacija je predana u patentnu zaštitu, čekamo mišljenje i nastavit ćemo u smjeru da se usvoji kao patent. Bilo bi nam drago kada bi ovaj proizvod imao globalni učinak. Imamo spremne i testne naprave. Bit će potrebno praćenje divljači 3-6 mjeseci, postavljanje seta noćnih kamera, pokrivanje cijelog područja, opremanje flote vozila, sezonski utjecaj… Intenzivno tražimo gdje možemo plasirati te testne naprave. Nadamo se pokrenuti suradnju s Agronomskim fakultetom u sklopu kojeg postoji odjel za lovstvo, a planiramo se okrenuti i prema lovačkim društvima, HGSS-u i sličnim organizacijama”, pojasnio je Borošak, dodajući kako su ih klijenti iz Kanade i Australije već pitali za prilagodbu uređaja i na druge životinje.

Foto: Josip Regovic/PIXSELL

U 15 godina 15 patenata

Waldpass je inače tvrtka čiji je osnivač i direktor Marko Borošak koji je ujedno i inovator i osnivač i tvrtke A-Elektronik. Borošak se već 15 godina bavi automobilskom elektronikom, u kojih ima čak 15 patenata iz područja laserske i radarske tehnologije.

U njihovu se sjedištu u Buzinu nalazi proizvodni pogon gdje razvijaju nekoliko proizvodnih programa, a posao im olakšavaju vrhunska oprema i tehnologija. Tamo nastaju elektronički sklopovi u SMD tehnologiji, u čemu je A-Elektronik jedan od lidera. Njihov je najvažniji laserski uređaj za generiranje i obradu podataka koji služi kao parkirni senzor, a orijentirani su u potpunosti na izvoz pa tako oko 95 % prihoda ostvaruju na inozemnim tržištu.

Kako nam je u proizvodnom pogonu detaljnije pojasnio inženjer Željko Poje, sve kreće od pločice napravljene po određenom izdanju koja je na početku prazna pa se najprije na šablonu nanose pasta i ljepilo. Pločica zatim ulazi u CNC stroj za asembliranje koji ima precizne hvataljke i uzima elemente sa seta pripremljenih sirovina, od čipova, procesora do otpornika.

“Funkcionira slično kao sitotisak. U stroju se napravi program, sve se komponente moraju naučiti, stroj ih prepoznaje i nadzire proces, hvata elemente. Radimo oko 100.000 pločica godišnje, uglavnom u jednoj smjeni. Taj se kapacitet primarno odnosi na druge programe, dakle, samo dio proizvodnje čini Waldpass. Najsitniji element koji mogu montirati ima dimenzije od samo 0,3 puta 0,2 mm; stroj prepoznaje dimenzije, zarotiranost, kuteve, obračunava ih i precizno stavlja u pastu. Zatim odlazi u peć gdje se pasta rastaljuje, a površinska napetost omogućava da se svi elementi pločice zadrže čak i kada se montira na obje strane tiskane ploče. Dizajn je pametno napravljen”, ističe Poje.

U postupku su i investicije u proizvodnju. Dobili su, naime, pozitivnu ocjenu za bespovratna EU sredstva koja se odnose na ulaganja poduzeća u zelene i digitalne tehnologije, pa tako u njihov prostor stiže još jedan stroj vrijedan 100.000 eura. On će automatizirati postupke nanošenja paste. Njihov je plan, osim daljnjeg razvoja Waldpassa, povećati i proizvodne kapacitete kako bi proizvodnja mogla pratiti planove za budući razvoj i plasman na tržište.