Kada je ugovor u suprotnosti s načelom jedinstvenosti nekretnine?

Autor: Mićo Ljubenko , 03. listopad 2021. u 22:00
Foto: Pixabay

Pogrešan je pristup nižestupanjskih sudova kada su ocijenili ništavim predmetni kupoprodajni ugovor.

Prema odluci Vrhovnog suda RH, br.Rev-x 74/2018 od 7. svibnja 2019. sud je odlučio da: “Protivno pravnom shvaćanju suda zauzetom u pobijanoj odluci, a sukladno onom koje je revizijski sud zauzeo nije naveden suvlasnički dio cjelokupne nekretnine (kuće i zemljišta) koji bi bio povezan s posebnim dijelom koji je predmet ugovora o osiguranju, nema za posljedicu ništavost predmetnog pravnog posla.

U slučaju suprotnosti pravnog posla s načelom jedinstvenosti nekretnine, kao posljedica nije predviđena opća odredba o ništavosti pravnog posla određena člankom 103. st. 1. ZOO-a, već je (a koju mogućnost ostavlja i odredba istog Zakona o obveznim odnosima kada predviđa mogućnost podrednog upućivanja na drugu zakonsku sankciju) za posljedicu, odredbom čl. 366. st. 3. ZV-a, određeno da taj pravni posao ne proizvodi pravne učinke.

To razlikovanje pravne sudbine pravnih poslova, onih ništavih i onih suprotnih načelu jedinstvenosti nekretnine koji u smislu čl. 366. st. 3. ZV-a ne proizvode pravne učinke, osobito se ogleda u sadržaju odredbe čl. 366. st. 4. ZV-a, koji ostavlja mogućnost izmjene (pod određenim uvjetima) ugovora koji ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, kakva bi izmjena, u slučaju prihvaćanja pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova o inicijalnoj ništavosti pravnog posla, bila pravno neodrživa.

Slijedom svega navedenog, pogrešnog su pravnog pristupa nižestupanjski sudovi kada su, uz navedena utvrđenja, uz tamo izneseno obrazloženje, ocijenili ništavim predmetni kupoprodajni ugovor.“

Komentirajte prvi

New Report

Close