Hrvatska je zauzela 55. mjesto od ukupno 64 vodeće svjetske ekonomije na najnovijoj IMD – Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2021. koju je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, partner-institut Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošije u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).

Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta.

Među slabostima se izdvajaju obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo. Osim što 55. mjesto nije zavidno, također predstavlja i pad u odnosu na prošlu godinu.

Ove smo godine iza sebe ostavili jedino zemlje Latinske Amerike, a za 20 mjesta od nas je bolja susjedna Slovenija. Vrh ljestvice su, očekivano, zauzeli SAD, Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Drugi pad

Nažalost, to nije jedini pad koji bilježimo. Naime, Hrvatska je unazadila i kada je riječ o digitalnoj kvaliteti života. Prema trećem godišnjem izdanju Indeksa digitalne kvalitete života (DQL), koje provodi tvrtka za kibernetičku sigurnost Surfshark, ove je godine Hrvatsku zauzela 37. mjesto od ukupno 110 zemalja koje su bile dio istraživanja.

Pritom najbolje stojimo kod kibernetičke sigurnosti dok nešto lošije rezultate ostvarujemo u pristupačnosti interneta, kvaliteti interneta, e-infrastrukturi i e-upravi, gdje ima prostora za napredak.

Prošle godine su iz HUP-ICT udruge naveli kako je, tada, kroz projekte podizanja konkurentnosti uloženo tek nešto manje od 500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, te da bi otvaranjem značajnijih sredstava koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, vrlo brzo porasli indikatori u području “spremnosti za budućnost” te značajno podigli Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti.

Ivan Mišetić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, rekao je kako inertnost u stvaranju boljeg okvira za budućnost predstavlja prepreku povećanju digitalne konkurentnosti.

“Na slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, hrvatski je prioritet”, istaknuo je Mišetić.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri dakle sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Pritom se analiziraju tri faktora – znanje, tehnologije i spremnost za budućnost, koji su podijeljeni u tri podfaktora s ukupno 52 kriterija. Istraživanje je provedeno u veljači i u ožujku ove godine, a pritom su se koristili statistički podaci i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika.

Tri faktora, 52 kriterija

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura).

Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.