Rast cijena sirovina, od građevine, energetike do usluga logistike i transporta, te ozbiljan nedostatak adekvatne radne snage bit će najveći izazovi za hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini, uz i dalje prisutnu pandemiju Covida koja je izazvala i dio ovih problema. Rast troškova tako će utjecati i na profitabilnost kompanija u sljedećoj godini, unatoč dobrim prognozama za gospodarski rast, koji je u Hrvatskoj i dalje značajno sporiji nego u ostatku novijih članica EU. Stoga Hrvatska ima povijesnu priliku povećati produktivnost i konkurentnost uz europske subvencije iz Nacionalnog Plana oporavka i otpornosti, no samo ako se administracija pokaže dovoljno ažurnom da provede proces. To su glavne poruke s konferencije Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva” održanoj u ponedjeljak u Koprivnici u suradnji s Podravkom. Ovo je četvrto izdanje konferencije koja okuplja vodeće donositelje odluka u javnom i privatnom sektoru, a ove godine važne teme su bile i inflacija i ulazak Hrvatske u eurozonu.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako će Hrvatska u ovom desetljeću iz imati na raspolaganju 25 milijardi eura iz europskih izvora.

“Ta financijska injekcija je generacijska prilika za Hrvatsku. Optimističan sam za cijelo desetljeće pred nama, jer ono ima sve preduvjete biti pravo razvojno desetljeće za Hrvatsku”, smatra Plenković, te poručuje da nema odustajanja od ulaska u eurozonu, što će Hrvatskoj donijeti višestruku korist i u podizanju konkurentnosti gospodarstva.

Bolja ‘krvna slika’

Kako je poznato, Standard & Poor’s potvrdio je rejting Hrvatske BBB-/A-3, uz stabilne izglede. Oporavak gospodarstva zahvaljujući turizmu stvorio je, napominju iz te agencije, uvjete za smanjenje javnog duga. Procjena rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini podignuta je tako s 5,1 na 6,5 posto, a iduće godine očekuje se rast gospodarskih aktivnosti od pet posto umjesto 3,5, ovisno o tijeku pandemije.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako se Hrvatska nakon krize 2008. godine oporavljala čitavih 10, kaže, godina, a nakon pada od 8 posto u 2020. zbog pandemije, već iduće godine mogli bismo dosegnuti pretkriznu 2019., no pred nama je puno posla.

“Visokofrekventni makroekonomski indikatori i informacije s kojima neposredno raspolažemo ukazuju da će naša prvotna procjena o rastu BDP-a za 5.2 posto u tekućoj godini ipak biti nešto veća. Radi se o rastu od oko 7 posto za prvo i drugo tromjesečje. To sugeriraju dosadašnji podaci o oporezivanju i fiskalizaciji”, kazao je Marić. Naveo je da će uskoro ići prva uplata od 818 milijuna eura iz NPOO, za što će se objaviti bar 50 natječaja za privatni sektor.

Ministar Marić istaknuo je kako je pandemija, koja je državu dosad koštala 34 milijarde kuna, odgodila poreznu reformu, no kako se ne planira snižavanje opće stope PDV-a, čak ni nakon ulaska u eurozonu.

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Hrvoje Šimović podsjeća da se uvjeti za ulaganja i zapošljavanje mogu poboljšati poreznim rasterećenjem rada i tvrtki, uz veće opterećenje potrošnje, no snižene stope do sada nisu imale taj učinak, jer nije bilo snižavanja cijena. Šimović podsjeća da će u budućnosti biti više ekoloških poreza.

Pitanje održivosti

Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ponovio je kako za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva treba ispuniti tri uvjeta, to je rasterećenje gospodarstva, modernizacija radnog zakonodavstva i reforma pravosuđa i administracije. Furjan kao ključni uzrok nekonkurentnosti vidi nisku produktivnost, zbog čega su ključna ulaganja u nove tehnologije, održivo poslovanje, digitalizaciju. Furjan ističe da hrvatske tvrtke već imaju spremne projekte ukupne vrijednosti tri milijarde kuna.

Predsjednica uprave Podravke Martina Dalić smatra da će biti jako važan sadržaj projekata koji će se financirati iz NPOO-a, te upozorava da bi hrvatske tvrtke mogle izgubiti i neka izvozna tržišta ako se ne prilagode novim kriterijima vezanim uz održivost. Također, Dalić upozorava da će cijene sirovina u idućoj godini predstavljati velik problem za tvrtke, i zbog toga će upravljanje troškovima biti jako važno. Čelni čovjek Fortenove Fabris Peruško tome dodaje velik problem radne snage.

“Moramo pronaći način da povećamo populaciju, ne samo zbog nedostatka adekvatne radne snage, već i stvaranja veće baze koja će generirati potrošnju”, kaže Peruško.