“Od prvih koraka bio sam fasciniram prirodnim pojavama, ponajviše munjama i grmljavinom, snijegom, tučom te ostalim ekstremnim događajima.

S obzirom na to da se vrijeme mijenja iz dana u dan, a za praćenje klime nekog mjesta trebaju godine praćenja vremena, već sam u nižim razredima osnovne škole imao prvi termometar koji sam u višima zamijenio pravom malom digitalnom meteorološkom postajom.

Danas me u meteorologiji najviše zanimaju prognostički modeli, prognoziranje vremena i automatske meteorološke postaje”, kaže Alen Šterpin, osnivač web, a odnedavno i mobilne aplikacije Neverin.hr, domaćeg meteo servisa koji je pokrenuo kako bi korisnicima približio i pojednostavio  –prognozu vremena.

Upute ne trebaju

S razvojem weba je ubacivao nove značajke poput prognostičkih modela, satelitskih snimaka i prognoza UV indeksa. Zadnjih godinu dana ima stalni rast –  samo u kolovozu Neverin.hr je posjetilo 130.000 jedinstvenih korisnika prema Google Analyticsu.

Šterpin kaže da posjet varira s obzirom na vrijeme – ako je stabilno i sunčano, interes za prognozom obično je manji nego s dolaskom neke fronte, odnosno pogoršanja vremena.

Iako će se paralelno razvijati i mobilna i web aplikacija, više će resursa, kaže, usmjeriti prema mobileu jer većina korisnika prati prognozu preko mobitela.

“Mobilna aplikacija donosi viši stupanj personalizacije, bazirana je na lokaciji korisnika te omogućava dodatne značajke poput omiljenih lokacija te postavljanje widgeta na početni zaslon – što nije moguće s web aplikacijom”, pojašnjava Šterpin koji je diplomirao fiziku i informatiku na PMF-u, radio kao nastavnik u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, a odnedavno je zaposlen u tvrtki Sensum kao savjetnik za klimatske promjene.

Neverin.hr je osmišljen da korisnik ne treba upute za korištenje, a neke će se stvari još pojednostavniti u idućim verzijama.

“Početni zaslon aplikacije s interaktivnom kartom te prognoza po danima i satima trebala bi biti jasna svakom. Napredniji će zasigurno pratiti satelitske i radarske snimke te prognostičke modele za Hrvatsku i Europu”, dodaje.

Ideja o aplikaciji stvarala se više od godinu, a izrada je trajala nešto više od pola godine. “Iskoristili smo elemente i grafičke prikaze koji su razvijani za web, ali smo vodili računa da aplikacija ima nativni izgled, ne da izgleda poput weba.

Dugo sam tražio eksperta za izradu mobilnih aplikacija spremnog razumjeti moju ideju. S obzirom na to da sam i sam programer, brzo smo se razumjeli i znali koje će značajke ići u aplikaciju”, pojašnjava Šterpin.

Pouzdani izvori

Cijeli je sustav napravljen uglavnom koristeći open source programska rješenja.

“Podatke prikupljamo iz više različitih, ali pouzdanih izvora podataka. Od meteoroloških postaja tu su privatne, ali i postaje DHMZ-a te hidrometeoroloških zavoda susjednih država.

Od prognoza se najviše koristimo američkim GFS i njemačkim ICON modelom, a prikazujemo i prognozu popularnih Norvežana koji podatke crpe iz europskog ECMWF-a, po mnogim statistikama najpouzdanijeg modela.

Izvor satelitskih snimaka je EUMETSAT, a radarska snimka oborina nastala je mozaikom svih radara državnih hidrometeoroloških zavoda iz Europe i svijeta. Tu treba reći da je Dalmacija jedini dio EU koji još nije pokriven radarima, ali to bi se trebalo vrlo brzo promijeniti”, kaže.

Sve je bolja i suradnja s DHMZ-om koji, naravno, često koriste kao izvor podataka za Hrvatsku, a ima riječi hvale i za projekte DHMZ-a: METMONIC za modernizaciju mjerenja te VEPAR za bolje upravljanje rizicima od poplava.

“Veseli me postavljanje tri meteorološka radara na području Jadrana, nakon čega će cijela Hrvatska biti pokrivena radarima. Temelj za prvi već je postavljen kod Labina, a modernizirat će se i tri postojeća radara u kontinentalnoj Hrvatskoj”, naveo je.

Planira se i razvoj NeverinPro aplikacije koja će imati mogućnost registracije i prijave korisnika koji će pristupati dodatnim sadržajima – najčešće specijaliziranim prognozama.

“Poljoprivredniku je važna temperatura i vlažnost tla, paraglajderu prognoza po slojevima atmosfere, dok primjerice jedriličar treba više informacija o vjetru i valovima”, zaključuje Alen Šterpin.