Kad je ulazila u EU Hrvatska je bila specifična i po tome što je toj zajednici donijela i minska polja. U međuvremenu minski sumnjiva područja znatno su smanjena, nakon više od 25 godina čišćenja, velikim dijelom i uz pomoć EU fondova.

Uglavnom je riječ o šumskom području, no ima tu i vrijednog poljoprivrednog zemljišta. Malo je poznato i da je gotovo pola milijarde kuna europskog novca koje je Hrvatska provukla kroz Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iskorišteno za razminiranje poljoprivrednog zemljišta.

Iz službenih podataka do početka ove godine iskorišteno je iz tog programa 11,38 milijardi kuna, od čega su potpore za razminiranje iznosile 479 milijuna kuna. Riječ je o jedinstvenom slučaju u praksi EU da se iz sredstava za pomoć razvoju poljoprivrede financira takav tip aktivnosti.

Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako su sve planirane poljoprivredne površine predviđene za razminiranje po Programu ruralnog razvoja razminirane, točnije ukupno 61 četvorni kilometar zemljišta. Operacija je rezultirala i pronalaskom, te uništenjem 1606 protupješačkih mina, 303 protuoklopne mine i 1520 komada drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Efekti izostaju

Minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta ima u osam županija, a najviše u Ličko-senjskoj, te Sisačko-moslavačkoj županiji, a u tim županijama će i ubuduće specijalci za razminiranje još imati više posla nego u drugima. No, dobra je vijest da je najveći dio poljoprivrednog zemljišta počišćen.

U Ministarstvu poljoprivrede iznose posljednje podatke prema kojima je 4,5 četvorna kilometra minski sumnjivih parcela. U Ličko-senjskoj još 1,9, a Sisačko-moslavačkoj 1,2 kvadrata, dok je po nešto više od pola četvornog kilometra preostalo u Šibensko-kninskoj i Karlovačkoj županiji.

Od preostalih županija u Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj i Zadarskoj ostale su manje površine, a gotovo su posve počišćene poljoprivredne parcele u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Financiranje koje se provodilo potporama u 100-postotnom iznosu prihvatljivih troškova provedeno je u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje kroz tri natječaja, a završetak razminiranja provest će se najkasnije do ožujka 2026., što je rok za dovršetak procesa razminiranja na koji se Hrvatska obvezala za sve sumnjive površine.

Na područjima na čijim poljoprivrednim zemljištima su uklonjene mine i drugi sumnjivi eksplozivni materijali zadovoljni su što se uspjelo isfinancirati taj skupi posao o kojemu prije svega ovisi sigurnost stanovnika, no muči ih sada druga briga.

Proizvođač krumpira iz Gospića Nikola Vidaković reći će tako da je veliki dio zemljišta koje je razminirano bilo državno zemljište, ali još uvijek izostaju efekti koje se već trebalo vidjeti.

Usporen razvoj

“Šteta je da još uvijek to zemljište nije stavljeno u funkciju, regulativa za dodjelu zemljišta na korištenje postoji, ali je birokracija spora”, kaže Vidaković, koji s optimizmom zaključuje da se nada da će skora promjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu konačno dati rezultat.

No, koliko je rat i posljedice rata usporilo razvoj i u ovom segmentu pokazuje i podatak da je iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. tek nešto više potpora nego za razminiranje izdvojeno za plaćanja za prelazak na ekološki uzgoj (519 milijuna), dok je iznos za jedan od traženijih programa potpora za mlade poljoprivrednike iznos bio čak i manji (442 milijuna kuna).