Hrvatski izvoznici jesu svijetli primjer hrvatskog gospodarstva, ali rade u puno gorim uvjetima nego što to službene statistike pokazuju i to nas mora zabrinuti, rekao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), na 16. Konvenciji ove interesne udruge koja se održala u srijedu u Zagrebu. U sklopu Konvencije dodijeljene su i nagrade Zlatni ključ kao priznanje izvrsnosti najuspješnijim hrvatskim izvoznicima u 19 kategorija.

Kako se radi o jednoj prijelomnoj godini, godini krize, 2020. je bila problematična za većinu tvrtki te se sve usporedbe poslovanja i izvoza radi i za 2019.

“Već je 2019. zabilježen pad izvoza u odnosu na godinu prije. Bilježimo pad trgovine za 11 posto, a usluga za 20 posto. Razlog za to je bipolarni svijet koji osim na političkom planu, ima i velikih implikacija na gospodarstvo. Sada se pojavio i Afganistan te ćemo tek vidjeti kako će se to odraziti na globalno gospodarstvo”, kazao je Bago.

Neiskorišteni potencijali

Analiza globalnog gospodarstva za posljednjih deset godina pokazuje da su zemlje koje su imale veći udio usluga u BDP-u imale veći rast od onih koje su imale veći udio drugih djelatnosti. Bago naglašava da je isti trend zabilježen i u Hrvatskoj te u domaćim tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Ističe da se pokazalo kako male tvrtke imaju slabiji izvozni potencijal, ali zato imaju veći inovacijski potencijal zbog fleksibilnosti njihova poslovnog modela.

“Generalno je zaključak da se nama svake godine smanjuje udaljenost izvoza te da sve manje izvozimo na daleka tržišta – trenutno smo na principu šest zemalja i prosječnoj udaljenosti od 1300 kilometara, a što je prije desetak godina bilo prosječno 1550 kilometara. Konstanta je da svake godine bilježimo manjak u vanjskotrgovinskoj bilanci 50 do 70 milijardi kuna. Neki balans tu radi turizam koji malo popravlja situaciju. Kada se to segmentira, vidimo da imamo ogromni debalans s EU u gotovo svim sektorima, osim u drvnom sektoru koji tradicionalno bilježi suficit”, kaže Bago.

Na Konvenciji su dodijeljene nagrade Zlatni ključ najboljim izvoznicima u 19 kategorija/ROBERT ANIĆ/PIXSELL

Dodaje da je zanimljivo kako je po tonaži gotovo identična situacija s izvozom i uvozom, ali nažalost je puno veća vrijednost robe, ponekad i višestruko, koju uvozimo. “Da bi izvezli robe za jedan euro, mi moramo uvesti repromaterijal za 1,1 euro. Ukupna industrijska proizvodnja u 2019. je bila oko 111 milijardi kuna, a od toga je 57 milijardi bilo namijenjeno za izvoz.

S druge strane, uvoz je bio 164 milijarde kuna, od čega 64 milijarde za potrebe izvoza”, upozorava predsjednik HIZ-a. Ako se pogleda 10-godišnje razdoblje, ili samo stanje prije ulaska naše zemlje u EU, vidljivo je da je došlo gotovo do udvostručenja izvoza, ali isto tako i velikog rasta uvoza na zajedničko tržište Unije.

U posljednjoj godini prije EU, 2012., izvoz nam je u Uniju iznosio 42,6 milijardi kuna da bi se do 2019. to popelo na 78,4 milijardi, a što se nije bitno primijenilo niti u kriznoj i pandemijskoj 2020. Istodobno je uvoz s 88,5 milijardi porastao na 150 milijardi kuna u 2019. godini. Lani je uvoz ipak malo pao i iznosio 138,4 milijardi kuna što nam je i spustilo vanjskotrgovinski deficit po ovoj osnovi za gotovo 10 milijardi kuna.

Bago naglašava da bi situacija u hrvatskom gospodarstvu, posebno u konkurentnim izvoznim tvrtkama, mogla u narednom razdoblju biti još lošija jer Hrvatska drastičnom brzinom gubi radnu snagu. Procjenjuje se da je u deset godina otišlo 300 tisuća ljudi, a upitan je i obrazovni model koji ne producira kadrove kakve suvremeno gospodarstvo treba.

“Kada digitalno gospodarstvo 4.0 industrije u potpunosti zaživi, pitanje je kako ćemo se mi tu snaći i gdje će biti naša pozicija na globalnom tržištu. Demografska, kadrovska i obrazovna perspektiva je vrlo zabrinjavajuća”, ističe Darinko Bago. Dodaje da Hrvatska previše ovisi o turizmu koji ima veliki broj pozitivnih strana i dobrih efekta na gospodarstvo i društvo, no s druge strane ga karakterizira sezonalnost, opasnost gubitka sezona, nepovoljna struktura zaposlenih.

Zbog svega toga se boji da bi turizam, uz sve pozitivno, mogao biti kamen oko vrata hrvatskog gospodarstva u narednom razdoblju. Kao primjer za to navodi desetogodišnju komparaciju Hrvatske s usporedivim susjednim zemljama – Mađarskom, Slovenijom, Rumunjskom, Bugarskom i Srbijom gdje bilježimo, posebno od 2018., veliki zaostatak u izvozu visoko tehnoloških proizvoda i danas smo u tom segmentu bolji jedino od Srbije. Istodobno se bilježi pad izravnih stranih ulaganja u našu zemlju te smo tu u zaostatku za svim kompariranim zemljama.

Bago podsjeća da Hrvatska ima veliku bazu potencijalnog kapitala u mirovinskim fondovima koji, kako ističe, uglavnom služe za poravnavanje interesa bankama, i nešto manje politike, umjesto da bude napravljena strategija da oni budu na korist čitavom društvu, kako po pitanju ostvarene dobiti za buduće mirovine, tako i sadašnjeg transparentnijeg i efikasnijeg poslovanja.

Hrvatska je u svijetu, po većini relevantnih indeksa, sve lošije plasirana. Tako smo po Global Knowledge Indeksu bili prije četiri godine 32., a danas smo 41. Iako Zeleni plan EU vidi kao pozitivan input europskom gospodarstvu, upozorava da je to napravljeno prvenstvo zbog interesa Njemačke za njezinom energetskom učinkovitošću jer ta zemlja uvozi trenutno 69 posto energije.

Naglašava da se tome mora prilagoditi i Hrvatska jer nam je Njemačka glavno izvozno, a i uvozno tržište te naše gospodarske strategije moraju biti harmonizirane kako bi dobavni lanci bili usklađeni i funkcionalni.

Više tvrtki, manje zaposlenih

Predsjednik HIZ-a je i ovom prigodom istaknuo da su izvoznici krema hrvatskog gospodarstva, iako čine tek 15 posto ukupnog broj poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 57 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje.

Nadalje, 78 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 79 posto dobiti. U desetogodišnjem razdoblju je vidljiv rast broja ukupnih poduzeća, ali i izvoznika. Tako je 2011. bilo u Hrvatskoj registrirano 98.530 tvrtki, a od čega je njih 12.479 bilo izvoznika. Trenutno smo na 139.009 tvrtki i 20.696 izvoznika. No, istodobno je vidljiv i trend smanjenja broja zaposlenih u tvrtkama, kako ukupno, tako i među izvoznicima.

Analiza Hrvatskih izvoznika pokazuje da je 2008. izvozna tvrtka imala prosječno zaposlenih 40,6 radnika, a kod tvrtki koje su bile fokusirane isključivo na domaće tržište taj je prosjek bio 10,4 radnika. Do 2011. je to palo na 34,1 radnika kod izvoznika i 9,6 radnika kod ostalih, da bi lanjske brojke iznosile 23,4 radnika zaposlena kod izvoznika i njih prosječno 6,8 kod ostalih tvrtki.