Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio da će mjere potpore za očuvanje radnih mjesta za kolovoz od 4.000 kuna ostati za djelatnosti pripreme i usluživanje pića, event industrija, prijevoz putnika i putničke agencije, ali će s obzirom na relaksaciju mjera za rujan one ostati za event industriju, putničke agencije i noćne klubove.

“S obzirom da sada praktično dolazimo do normalnog režima rada od 1. rujna, za rujan bi te mjere ostale za event industriju, putničke agencije i noćne klubove. Sve ostalo je manje-više u funkcijii normalnog rada. Ako se ukaže potreba za još nekim sektorskim programima ili mjerama, to ćemo razmotriti. Ali to su odluke koje smatramo da su primjerene okolnostima, osobito nakon gotovo godinu i pol trajanja mjera za očuvanje radnih mjesta”, rekao je premijer na početku sjednice Vlade, dodajući kako će to biti regulirano i odlukama Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Izvijestio je kako ostaje i mjera skraćenog radnog vremena, i to do kraja godine, a njome se pokriva do 90 posto plaće s doprinosima (maksimalno 3600 kuna plus doprinosi).

Istaknuo je i kako će se iz faze očuvanja radnih mjesta ići u fazu kreiranja radnih mjesta i zapošljavanja. Sukladno tomu, mjere politike zapošljavanja će do kraja godine biti dodatno ojačane s više od 500 milijuna kuna, a u 2022. godini 1,5 milijarda kuna, kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Premijer je podsjetio da je Vlada na početku pandemije koronavirusa u proljeće prošle godine odlučila da država mora snažno stati iza privatnog sektora, hrvatskih radnika i poslodavaca.

“Kada se zbroje iznosi za očuvanje radnih mjesta, znači ne samo plaće, nego i doprinosi, ukupan iznos do kojeg dolazimo je 18 milijardi kuna”, rekao je.

Potporama je praktično bilo obuhvaćeno gotovo svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj (700.000, što je 44 posto od 1,59 milijuna) i 92 posto tvrtki (120.000 od 131.000 njih).

Među rezultatima tih mjera, premijer je izdvojio podatke da je u Hrvatskoj danas 52.000 zaposlenih više nego prošle godine, kao i 6000 više nego pretprošle godine, a broj nezaposlenih danas manji je za 9000 u odnosu na ožujak 2020. godine, odnosno uoči početka pandemije.

Premijer se u svom uvodnom izlaganju osvrnuo i na krajem prošlog tjedna objavljeni podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS) da je u drugom tromjesečju ove godine zabilježen izuzetno visok godišnji rast BDP-a od rekordnih 16,1 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine.

Hrvatska je tako u drugom tromjesečju imala peti najbolji rast u EU, rast brži od prosjeka zemalja EU-a, koji je iznosio 13,2 posto, istaknuo je.

Rezultati su dobri, svi indikatori turističke sezone, brojevi dolazaka, brojevi noćenja, fiskalizacija, osobito usporedbe srpnja i kolovoza ove s istim razdobljem rekordne 2019. godine, upućuju na zaključak da će i treći kvartal biti dobar, procjenjuje premijer.

“To je dobro i nadamo se da će rast BDP-a u ovoj godini biti i veći od naših procjena. Snažna poruka je – Hrvatska se brzo, čak i brže od očekivanja, oporavlja od covid posljedica koje su zatekle cijeli svijet”, ustvrdio je Plenković.

Kao podatke koji su potvrda i gospodarskog rasta naveo je i kako je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 7.175 kuna u mjesecu srpnju, a u Zagrebu je premašila 8.200 kuna.