“Smanjenje proizvodnje od čak 70 posto dogodilo se u cijeloj Hrvatskoj, u Lici su ti gubitci još veći. Prošle godine prinos krumpira po hektaru bio je 45, a ove godine u Međimurju i Zagorju, kao najvećim proizvođačima, prosjek je 15 tona po hektaru, znači trećina u odnosu prema lanjskim prinosima”, kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira sa sjedištem u Belici za Glas Slavonije.
Problem s krumpirom proteže se od sjevera do jugoistoka Europe, od Danske do Bugarske, zbog kiša, ali i dugotrajne velike suše, pa je problematičan i njegov uvoz.
“U sjevernom dijelu Europe bile su velike kiše koje su pogodile najveće proizvođače krumpira poput Njemačke, Francuske, Danske, Nizozemske, dio Poljske, dok su prema jugu Europe harale velike suše, pogodivši proizvodnju krumpira Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, južni dio Poljske. Sada na tu sušu dolaze velike kiše i one čine velike probleme u ovoj proizvodnji. Nizozemci kažu da će imati velikih problema s krumpirom zbog oborina”, istaknuo je Mesarić.
Nakon lanjske godine popraćene viškovima, za Europu i njezinu proizvodnju krumpira ovo je godina bremenita problemima.
“Moja je procjena da će Hrvatska možda imati krumpira do siječnja. Trgovci koji su radili ugovore s proizvođačima, otkupljivačima, osigurali su si količine krumpira, no jedan veliki dio neće imati te robe”, dodao je Mesarić.
Veliki je proizvođač, radi u Agrobeli, u normalnoj godini proizvodnja mu dostiže 4500 do 5000 tona, a ove godine upola je manja – 2000 tona krumpira.
Kod međimurskih proizvođača, a s kojima se slavonski ne mogu nositi u brojkama, cijena krumpira u rinfuzi je 2,20 kuna na veliko, a pakirana roba, 10 kilograma, od 2,50 do 2,60 kuna.
Za jesen je najavljen rast cijena. Mesarić iznosi podatak iz Njemačke: “Ondje je u trgovini krumpir sada 1,30 eura, povećanje je za 30 eurocenta”. U kunskoj protuvrijednosti, to je oko 10 kuna,
Upozorava i kako ovu godinu prati još jedna specifičnost – onima koji će sada praviti zalihu za kasnije krumpir će proklijati jer nema primjene određenog zaštitnog sredstva. Na potonje se, jer se prema EU normama koristi sve blaža “kemija”, općenito žale i povrtlari u Slavoniji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu