Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, objašnjava kako je poljoprivreda grana u kojoj se nikada ne zna što se može očekivati.

– Urod se čeka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe može nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vječita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, pokušavamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom, kaže za HRT.

'Sva sreća da živimo u Zagrebu'

Novi ‘udar’ na džepove građana: Nije hrana jedino što poskupljuje

inflacija jača

Nakon voća, povrća i žitarica uskoro poskupljuje i meso: Cijena po kilogramu će rasti 5 do 10 kuna

Kulture koje su najviše stradale u ovoj godini su mahune, mrkve i grah. Loši uvjeti nisu utjecali samo na Hrvatsku, već i na cijelu EU, te ne možemo tu robu ni uvesti izvana.

– Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju dići cijenu da bi pokrili svoje troškove koje su uložili u proizvodnju, objašnjava Brlošić.

Tako je prošle godine kilogram graha koštao oko 12 kuna, a sada je oko 20; mahune su sada između 30 i 35 kuna, dok su prošle godine bile oko 20; a kilogram mrkve trenutno se kreće između 12 i 15 kuna za razliku od prošle godine kada je koštao između 8 i 10 kuna. Cijene su ekstremno visoke, pogotovo za hrvatske potrošače, no i dalje je upitno hoće li se poljoprivrednici i s tolikim cijenama uspjeti pokriti. Uz loš urod, poljoprivrednici se bore i s raznim nametnicima, a ulaskom u EU u Hrvatskoj je zabranjeno korištenje velikog broja zaštitnih sredstava.

direktorica Žitozajednice

Rast cijena kruha: ‘Sve su to špekulacije, i mi se pitamo do kuda će te cijene ići’

– To što se nas optužuje da abnormalno dižemo cijene, to uopće nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvođačima poskupljenja – ovo je još i dobro. Nama su troškovi još od prošle godine otišli 50 posto gore – od sjemena, repromaterijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, teži uvjeti rada zbog korone – a nama su cijene možda kunu ili dvije otišle gore, kaže Galović i dodaje kako su preprodavači ti koji podižu cijene, a ne proizvođači.

– Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao, ogorčena je Galović.

Brlošić se slaže kako se na tržnicama nalazi velik broj prodavača koji ustvari nisu i proizvođači, te da bi potrošači trebali obratiti pozornost na to.

– Također je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana – mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi već je pet puta išla prema gore ove godine, dakle troškovi samo rastu, kaže i dodaje kako je najveći problem, ne samo u proizvodnji povrća, već u cijelom lancu proizvodnje hrane, uvoz iz drugih zemalja koje su visoko subvencionirane dugi niz godina.

Osim povrća, došlo je do povećanja cijena stočne hrane, uljarica i pšenice.

– Po pitanju stočne hrane, zbog suše je došlo do povećanja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Stočari su trenutno u izuzetno teškoj situaciji, teško je reći koliko dugo će oni to moći izdržati. Cijene žitarica na europskom tržištu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu će trebati pomoći sektoru stočarstva, zaključuje Brlošić.