Njemačka će još dugo godina biti “obećana zemlja” za radnike iz cijelog svijeta, pa tako i sa naših prostora.

Naime, njemački dužnosnici zaduženi za tržište rada ističu kako je nestašica radne snage u najvećoj europskoj ekonomiji toliko drastična da će u bliskoj budućnosti biti potrebno godišnje “uvoziti” nekoliko stotina tisuća kvalificiranih radnika iz inozemstva.

Kako je za dnevne novine Süddeutsche Zeitung izjavio Detlef Scheele, predsjednik Savezne agencije za rad, zbog demografskih promjena, odnosno starenja stanovništva njemačka ekonomija će samo ove godine ostati bez 150.000 radnika koji odlaze u mirovinu.

Još gore u budućnosti

“To će biti još dramatičnije u narednim godinama. Činjenica jest da Njemačka ima sve manje radnika”, upozorio je Scheele. Prema njegovim procjenama, zemlji će godišnje trebati oko 400.000 stranih radnika, značajno više nego proteklih godina.

“Od medicinskih sestara i instalatera preko skladištara do znanstvenika, nedostatak kvalificiranih radnika osjećat će se svugdje”, kaže šef njemačkog zavoda za zapošljavanje, a prenosi Deutsche Welle. Pitanje imigracije opet je postalo aktualno u Njemačkoj s obzirom da se u rujnu održavaju savezni parlamentarni izbori.

Međutim, Detlef Scheele, inače član socijaldemokratske stranke, smatra kako se ovdje ne radi o pitanju davanja azila već ciljane imigracije s namjerom popunjavanja “džepova” na tržištu rada. Scheele se ipak našao pod salvom kritika krajnje desne, populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja ga je optužila za “služenje interesima kompanija koje koriste imigraciju kako bi spuštale plaće njemačkih radnika”.

Upitan o političkom otporu ideji povećanja broja imigranata u Njemačkoj, Scheele je kazao Süddeutsche Zeitungu kako dio stranaka može reći kako ne želi strance, ali takav stav ne funkcionira. Lani je broj stranaca koji žive u Njemačkoj – državi od 83 milijuna stanovnika – porastao za 204.000.

To je najmanji godišnji porast u posljednjih deset godina. K tome, podaci statističkog zavoda Destatisa kazuju da je lani broj zahtjeva za priznavanje inozemnih školskih i akademskih diploma pao za 3 posto, na 42.000. Razlog, naravno, leži u pandemiji koronavirusa koja je drastično srezala broj stranaca koji su ušli na njemačko tržište rada.

Sustav kao u Kanadi

Detlef Scheele ističe kako je – osim obuke niskokvalificiranih radnika, prekvalifikacije radnika čija su zanimanja tehnološkim razvojem nestala te produženja radnog vijeka – značajno veći uvoz radne snage jedini način zauzdavanja problema na tržištu rada.

Iako je vlada pojednostavila proces priznavanja kvalifikacija u ožujku prošle godine, Johannes Vogel, član liberalnog FDP-a zadužen za radnu politiku, smatra kako zakon o kvalificiranim stranim radnicima koji je donijela crno-crvena koalicija nije donio ono što su vladajući obećavali.

“Mi konačno moramo postati bolji u globalnom natjecanju u privlačenju talenata. A da bi to postali, trebamo moderan, na bodovima utemeljen imigracijski sustav kakav već dugo imaju imaju Kanada i Novi Zeland”, kaže Vogel za DW.

Federacija njemačkih sindikata (DGB) također je pozvala političare na stvaranje bržih i pouzdanijih nacionalnih standarda koji će imigrantima s legalnim statusom boravka, kao i onima koji su u Njemačku došli temeljem humanitarnog prava, omogućiti brzi ulazak na tržište rada.

Podsjetimo, njemačko gospodarstvo poraslo je za 1,5 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prvo, te za 9,2 posto u odnosu naisto lanjsko razdoblje, priopćio je krajem srpnja Destatis. U usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019., posljednjim prije pandemije, BDP je i dalje niži 3,4 posto.