Otvoren je put eri snažnog dolara, smatraju valutni analitičari. Na svjetskim deviznim tržištima tečaj dolara prošloga je tjedna porastao na najvišu razinu od početka studenoga lani.

Dolarov indeks, koji mjeri kretanje tečaja dolara prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, protekloga tjedna porastao je 1 posto, na 93,491 boda, ostvarivši najveći tjedni dobitak u zadnja dva mjeseca. Tijekom tjedna dosegnuo je i 93,73 boda, najvišu razinu u proteklih 9,5 mjeseci.

Širi se zabrinutost

Inozemni mediji pišu kako dolar podupiru zabrinutosti investitora da bi širenje delta varijante koronavirusa moglo naštetiti rastu globalnog gospodarstva i to baš u vrijeme kad se vodeće središnje banke pripremaju za početak monetarnog zaoštravanja, čime će završiti era vrlo jeftinog novca.

Pritom ipak očekuju da će rast najvećeg svjetskog gospodarstva biti robusniji u odnosu na ostale vodeće ekonomije, pa i s te strane dolar izgleda privlačnije za ulaganje od ostalih valuta.

Josip Kokanović, analitičar Banke zlata, smatra da je prevladavajući razlog trenutnog jačanja dolara očekivanje sudionika na valutnom tržištu da će američke Federalne rezerve napokon početi zatezati monetarnu politiku, a novi soj koronavirusa je manje bitan razlog.

“Najava zatezanja monetarne politike se temelji na inflaciji koja u SAD-u počinje izmicati kontroli. Naime, američka središnja banka desetljećima govori da je idealna stopa inflacije 2 posto, a posljednjih je mjeseci dosegnula 5,4 posto. Neko vrijeme su dužnosnici Feda smirivali javnost uvjeravanjem da se radi o privremenom skoku, no sve je više naznaka da se ne radi o privremenom fenomenu”, ocjenjuje Kokanović.

Moraju nešto poduzeti

Prema njegovu sudu, Fed je sada praktički stjeran u kut i mora nešto poduzeti, a bilo kakva najava da bi uskoro moglo doći do smanjivanja iznosa novca koji se ubrizgava u financijski sustav vrlo će vjerojatno dovesti do vala jačanja američkog dolara u odnosu na druge važne valute.

“U ostalim zemljama inflacija je osjetno niža nego u SAD-u (eurozona 2,2 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 2 posto, a Japan -0,3 posto), pa središnje banke tih zemalja još uvijek nemaju potrebu išta poduzimati”, tvrdi Kokanović.

Ovaj analitičar podjeća da se ista situacija dogodila i nakon prethodne ekonomske krize koja se dogodila prije desetak godina. “I tada je američko gospodarstvo prvo započelo oporavak i upravo je tamo stopa inflacije počela rasti brže nego u drugim gospodarstvima”, tumači Kokanović. Zbog toga se američka središnja banka 2013. našla u istoj situaciji kao i danas.

“Fed je najavio smanjivanje iznosa novca koji se ubrizgava u financijski sustav, a nakon toga i podizanje kamatnih stopa. Što se nakon toga dogodilo s tečajem dolara?

U iduće dvije godine dolar je u odnosu na euro ojačao 22 posto. Budući da je sada dolar jači nego je bio tada, možda nije realno očekivati da će i ovoga puta doći do tako snažnog jačanja američke valute, no jačanje od 10 posto u idućih nekoliko godina je sasvim realan scenarij”, zaključuje Kokanović.