S drugom polovicom kolovoza prošle godine više je europskih država bilo pojačalo epidemiološke restrikcije, pa su mnogi turisti iz tih zemalja skratili svoj odmor u Hrvatskoj. To se, jasno, bilo odrazilo i na potrošnju mjerenu fiskaliziranim prometom.

Prva su dva tjedna lanjskog kolovoza u turističko-ugostiteljskom sektoru bila na oko 25% zaostatka za ostvarenjem 2019., a u drugoj polovici mjeseca pad u odnosu na usporedivo razdoblje godinu prije produbio se na blizu 40 posto.

Ovog kolovoza nije bilo epidemioloških vijesti koje bi rastjerale strane turiste pa će zacijelo i fiskaliziranim prometom ne samo debelo premašiti lanjski, već i preklanjski. Na tom tragu trebali bi biti i novi podaci Porezne uprave za prošli tjedan, a pokazat će se to za oko dva mjeseca i na HNB-ovim podacima o platnim transakcijama inozemnim karticama.

U lanjskom kolovozu stranim je karticama (za kupnje ili podizanje gotovine) u Hrvatskoj potrošeno 3,3 milijarde kuna, a u preklanjskom 5,4 milijarde.

Solidne stope rasta

U isto vrijeme ukupna vrijednost “peglanja” hrvatskih kartica u inozemstvu iznosila je 6 odnosno 5,6 milijardi, pri čemu se devet od deset kuna vrijednosti tih transakcija odnosi na građane odnosno potrošače.

Domaće kartične transakcije odražavaju mnogo širi spektar plaćanja kućanstava, od režija do kupnje raznih roba i usluga, dok je prihvat kartica izdanih izvan Hrvatske umnogome vezan upravo uz turističku potrošnju.

Podaci središnje banke iz godine u godinu upućuju na solidne stope rasta kartičnih transakcija. Najviše se to pripisuje razvoju tehnologije, s tim da posljednjih godina rastom prednjače mobilno bankarstvo i beskontaktne kartice. Tako je vrijednost domaćih kartičnih plaćanja i u 2020. povećana za više od pet posto, na 70 milijardi kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine čak 15 posto.

Pandemija je utjecala i na promjene navika potrošača u smjeru online kupnje. Uz korištenje različitim uređajima (mobilni uređaj, prijenosno računalo, tablet) sve se više obavljaju različite vrste platnih transakcija. Trend rasta online kupovine uzeo je maha s lanjskim zaoštravanjem epidemioloških mjera, ali nastavio se i nakon njihova popuštanja.

No, nemali dio toga je prekogranična online trgovina, pa mnogi domaći trgovci baš i nisu sretni. Međunarodne transakcije platnim karticama izdanim u Hrvatskoj u prvoj polovici 2021. dosegnule su ukupno 6,3 milijarde kuna, što je gotovo 2,5 milijarde više nego one “u obrnutom smjeru”, po prihvatu stranih kartica u Hrvatskoj.

U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine Hrvati su ove karticama prekogranično potrošili oko petine odnosno 1,1 milijardu kuna više, a u usporedbi s 2018. to je povećanje za čak 38 posto.

Samo u siječnju i veljači vrijednost tih transakcija bila je nešto manja nego lani, s tim da ove godine gotovo da nije bilo zimske sezone masovnih odlazaka na skijanje u inozemstvo, a slično vrijedi i za novogodišnje ino aranžmane.

Pitanje oporezivanja

Na krilima rasta (prekogranične) online trgovine vrijednost međunarodnih plaćanja karticama izdanim u Hrvatskoj mogla bi premašiti rekordnih 12 mlrd. kuna iz 2019.

Budući da su time jače pogođeni trgovački centri odnosno neprehrambena trgovina baš iz tih redova se još potkraj 2020. potenciralo pitanje oporezivanja prekogranične online trgovine.

Najdirektniji je bio Denis Čupić, prvi čovjek kompanije koja upravlja Westgateom, koji je konstatirao kako su “za pandemije najviše profitirali strani online trgovci”.