Pred nama je najveći i najzahtjevniji proces Hrvatskog zavoda za statistiku, a to je popis stanovništva. Na ovom popisu stanovništva napokon bismo mogli reći zbogom papirima, piše HRT.

Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković kazala je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” da popisna povjerenstva imenuju potrebne popisivače. Sljedeći tjedan počela bi podjela prijenosnih računala svim popisivačima na teritoriju Republike Hrvatske kako bi edukacija počela na vrijeme.

“Ako samo jedan član kućanstva ima pristup sustavu e-građani, moći će samopopisati sebe i svoje članove kućanstva.”

Još tri tjedna

Odbijete li sudjelovati u popisu stanovništva, postoji mogućnost kažnjavanja

Popis počinje sredinom rujna

Popis stanovništva, njegova prva službena faza, faza samopopisivanja, trebala bi početi 13., pa do 26. rujna. Takav način popisivanja nije kompliciran, jer je upitnik vrlo jednostavan. Probni popis ove godine bio je u ožujku ove godine te postoji određeni uzorak na razini Republike Hrvatske.

“Potrebno je samo da su građani registrirani u sustav e-građani, barem jedanput da su se registrirali, prema sadašnjim podacima za sada ih se registriralo preko 1.400.000, preostala su još tri tjedna te ovim putem pozivamo sve građane da se registriraju u sustav e-građani, ako to još nisu učinili, kako bismo mogli pristupiti samopopisivanju”, rekla je glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Dovoljno je samo da jedan član kućanstva ima pristup tom sustavu i moći će popisati sebe i svoje članove kućanstva.

“Popisivači će obići sve adrese jer moraju uzeti šifre”

Ipak, ako se ljudi i samopopišu, popisivač će obići i takva kućanstva, odnosno popisivač će obići sve adrese u prvoj fazi, jer nakon te faze slijedi druga faza popisivanja.

Popisivač će pokucati na vrata i uzet će šifru. Nakon samog procesa samopopisivanja, svaki građanin će dobiti kontrolnu šifru, koju je potrebno ili spremiti, slikati, ispisati ako posjeduju printer. I upravo tu šifru oni su dužni predati popisivaču, a on neće provjeravati što su oni napisali, neće gledati popisni upitnik, nego će uzeti šifru. Ta šifra je Državnom zavodu za statistiku kontrola da se kućanstvo stvarno i popisalo.

“Svi podaci su sigurni”

Svi podaci koje Državni zavod za statistiku prikuplja i obrađuje su sigurni, pa tako i podaci popisa stanovništva.

“Svi podaci koje mi prikupljamo su službena tajna te ti podaci ne mogu izaći iz Zavoda u pojedinačnom obliku. Dakle, svi podaci koje mi objavljujemo su agregirani”, dodala je Brković.

Podaci ostaju u Zavodu i u trenutku obrade oni se anonimiziraju i agregiraju te nije moguće doći do pojedinačnog podatka.

Što ćemo doznati iz popisa?

Ovim popisom stanovništva doznat ćemo prostoran raspored stanovništva prema njihovim demografskim, ekonomskim, socijalnim, migracijskim karakteristikama.

Na svako pitanje koje je u upitniku, morat će se odgovoriti, jer ako osoba ne odgovori na postavljeno pitanje, neće moći prijeći na drugo pitanje, odnosno neće moći zatvoriti upitnik.

Svi prikupljeni podaci šalju se u Eurostat

Svi prikupljeni podaci šalju se u Eurostat, jer je to krovna organizacija, kako bi se mogla napraviti međunarodna usporedba.

Prema zadnjim procjenama u Hrvatskoj, 31. prosinca 2020., je bilo više od četiri milijuna stanovnika, točnije 4,036.000 stanovnika, a kakvo će biti stvarno stanje znat će se iza ovog popisa stanovništva.