Iako bi mu u ovo vrijeme cijena trebala biti 4, a u prodaji na veliko i 3 pa i 2 kune, krumpir i nakon Velike Gospe na đakovačkoj tržnici drži cijenu od 5-6 kuna.

Ni iz jednog od najvećih bazena u proizvodnji tog povrća – Međimurja, ne stižu dobre vijesti. Zbog velike suše međimurski će ga proizvođači ove jeseni ubrati do 60 posto manje.

Službeni podaci

Ne čini vam se da je svakim danom sve skuplje: Inflacija u Hrvatskoj najviša je još od 2013.

gdje je plafon?

Cijene hrane u Hrvatskoj idu u nebo: Neke kjučne namirnice poskupjele su i do 100%

Slavonci i Baranjci žale se kako im je krumpir u rovićima proklijao, da je iznutra “staklen”, da je presitan ili da ga uopće nema, da mu se loza osušila. Za klijavost krumpira u ovo doba povrtlarka i vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Škorvaga Blaženka Škorvaga iz Punitovaca kaže da je posrijedi rani krumpir, koji je dobio vlagu i rano došao, a potom nastavio svoj normalni proces, piše Glas Slavonije.

Iako im je sezona na vrhuncu, cijena se ne spušta ni paprici ni rajčici.

“Paprika bi u ovo vrijeme trebala biti 5-6, a drži cijenu od 8 do 10 kuna, dok rajčica za kuhanje ide od 3 kune, pa i 5, no i za potonju cijenu ljudi će izdvojiti jer je taj paradajz lijep, čist, nema se što izdvajati i čistiti za kuhanje. Rajčica na kile je 8 kuna, to je plastenička roba, a realno bi cijena tom povrću sada trebala biti 5-6 kuna. No već dvije godine cijena mu se u ovo vrijeme zadržava na 8 kuna jer ga sve manje ljudi sadi”, kaže Punitovaca.

I drugo povrće po višim cijenama

Drastična poskupljenja na tržnicama: Mahune su postale pravi luksuz, skuplje su od mesa

Krastavac je podložan plemenjači i bakteriozama; konzumni je 8, a za kiseljenje, onaj mali, 15 kuna, jer nema radne snage za nj, a i, ističe Škorvaga, povrtlar treba biti pravi profesionalac da bi ga uzgojio. S obzirom na sezonu paprike, rajčice i krastavaca, zelena salata slabo ide – komad joj je 5, kilogram oko 20 kuna.Cjenovni je kralj ove godine, uz mahune, kojih je kilogram 30 kuna iako u ovo doba ne bi trebao biti više od 20, zeleni grah, za koji se, kaže Škorvaga, traži 40, čak i 50, kuna. “Ne znam mu podrijetlo, no to je ekstremna cijena jer bi inače trebala biti 25 – 30 kuna. Cijena bijelom grahu je 35 kuna”, ističe ta OPG-ovka.

Cijenu drži i kupus, kojeg i nema – 8 kuna za kilogram, i dosta je loš.

Cijenu drži i voće – u ovo doba breskve bi bile od 6 do 8, a ove su godine od 10 do 12 kuna, dok su kajsije od 14 do čak 30 kuna. Šljive su pet kuna. Ovoga ljeta skuplji je i kukuruz šećerac; cijena mu je do 2,5 kuna, a prošle je godine bila do 2 kune za komad. “I za šećerac moraš biti pravi profesionalac. Zbog visokih temperatura odmah zrije, ne može se naliti, pa zahtijeva puno vode”, objašnjava Škorvaga. Mali proizvođači pitaju se kakvo već sjeme sijati a da izdrži sve vruća ljeta, kao što je ovo. Škorvaga kaže kako mali proizvođači siju obično sjeme jer im je cjenovno prihatljivije, no da ona sije isključivo hibride, koji su vlasnicima malih povrtlarskih površina preskupi.

Rast cijena sve je češći i na trgovačkim policama, a najvidljiviji po ulju, zbog divljanja cijena uljarica na svjetskim burzama. Ulje je već, što su cijene nekih brendiranih proizvođača, dosegnulo i 17 kuna.