– Prosječno se zabilježi 400-500 potresa tijekom dana, rekao je dr. Youichi Asano, glavni istraživač Odjela za potrese, tsunamije i vulkane.

No, Japanci su smireni. Razlog – sustavna edukacija i priprema za prirodne katastrofe zadnjih 50 godina otkad se otvorio Institut za istraživanje Zemlje i prevenciju katastrofa, piše HRT.

4,2 prema Richteru

Jak potres zatresao Hrvatsku, seizmolog Fiket najavio što možemo dalje očekivati

novo podrhtavanje

Umjeren potres pogodio Dalmaciju: “Sve se treslo, bio sam u kući i odmah otišao pod stol”

– To je kreiralo nacionalnu atmosferu. Moramo se promijeniti, moramo biti sveobuhvatniji i precizni za savladavanje prirodnih katastrofa. Ne samo u odnosu na očuvanje od prirodnih katastrofa, nego i u pristupu znanosti, ističe dr. Haruo Harashi, predsjednik NIED-a.

Odjel za istraživanje potresa, tsunamija i vulkana, odjeli za obnovu, meteorološki odjeli i simulatori prirodnih katastrofa samo su dio ovog znanstvenog instituta ispred svoga vremena. Na potrese smo se najviše i usmjerili budući da je to i hrvatska Ahilova peta.

– To je područje također smješteno na granici potresa, kao i Grčka, Italija, kaže dr. Asano.

Tijekom cijelog boravka ovdje osjećali smo lagana ljuljanja. Čak se dogodio i jedan od 6 po Richteru, no ta je vijest uznemirila samo nas strance. Konkretan produkt njihovog sustavnog istraživanja je rano upozorenje na potres.

– Imamo mrežu za opservaciju potresa na kopnu i pod morem. Broj stanica je veći od 21 tisuću što pokriva cijeli Japan, otkriva dr. Harashi dodavši da imaju i aplikaciju za mobitele koja, ovisno o lokaciji potresa, šalje upozorenje korisnicima 20-30 sekundi prije potresa.

Za vrijeme razgovora, upozorenje je ipak počelo pištati. Upravo je zatreslo, jačina 3.4, dubina deset km.

Zadnji, ujedno i najveći potres u Japanu dogodio se prije deset godina na sjeveru zemlje, jačine 9.0 po Richteru, što je izazvalo i veliki cunami od deset metara, te ostavio iza sebe 200 000 žrtava, uništene gradove i taljenje nuklearnog reaktora u Fukushimi. Japan je nakon toga potonuo za 61 cm.

– Ljudi se boje prirodnih katastrofa, boje se svega što je izvan njihove kontrole. No mi ne paničarimo, napravili smo našu zemlju spremom za razne vrste prirodnih katastrofa. Osjećamo trešnju i velike padaline, ali ne očekujemo da će se nešto loše dogoditi, objašnjava japansku filozofiju življenja s prirodnim katastrofama dr. Harashi.