Rekordno visoke cijene prijevoza brodskih kontejnera te gotovo 400 brodova koji pred svjetskim lukama već danima čekaju na iskrcaj predskazuju da se globalni opskrbni lanci ove godine zasigurno neće vratiti u normalu.

Globalne logističke glavobolje dodatno je pojačalo djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke u svijetu, kineskog Ningbo-Zhoshuana.

Sutra nove informacije

Kako prenosi Bloomberg, Ningbo-Zhoshuan i jučer je radio za petinu smanjenim kapacitetom, već šesti dan, a uprava luke najavila je kako će tek sutra objaviti nove informacije o mogućoj normalizaciji poslovanja.

Podsjetimo, u Ningbo-Zhoshuanu suspendirani su svi ukrcaji i iskrcaji na kontejnerskom terminalu Meishan nakon što je jedan zaposlenik bio pozitivan na testiranju na koronavirus. Međutim, nakon tog početnog slučaja nije bilo informacija o širenju zaraze među radnicima.

Unatoč tome, poslovodstvo luke objavilo je da će preusmjeriti brodove s Meishana na druge terminale te prilagoditi radno vrijeme. No, s obzirom na promet na tom terminalu, to neće biti lagan zadatak.

Naime, konzultantska tvrtka GardaWorld procjenjuje da kroz Meishan prolazi četvrtina ukupnog prometa luke Ningbo-Zhoshuan. Zatvaranje terminala rezultat je politike nulte tolerancije na širenje bolesti COVID-19 koju Kina provodi još od izbijanja zaraze u Wuhanu prošle godine.

To konkretno znači poduzimanje vrlo strogih epidemioloških mjera na mjestima gdje se zabilježe pozitivni slučajevi, posebice na strateškim lokacijama, poput luka. Slično se dogodilo krajem svibnja kada je na tri tjedna bila zatvorena luka Yantian blizu Shenzena što je stvorilo domino-efekt u međunarodnom brodskom prijevozu.

Kako piše Financial Times, ovako visoke cijene prijevoza kontejnera se ne pamte. Primjerice, cijena prijevoza kontejnera od 40 stopa od Kine do američke zapadne obale dosegnula je 15.800 dolara – deset puta više nego prije pandemije te upola više nego prošlog mjeseca, prema podacima tvrtke Freightos.

Vozarina od Kine prema sjevernoj Europi tek je nešto manja, 14.146 dolara. Koliko je zagušenje u globalnom brodarstvu pokazuje i podatak da oko 350 kontejnerskih brodova kapaciteta 2,4 milijuna kontejnera čeka ispred luka na iskrcaj, odnosno ukrcaj tereta.

Dok je još prošlog mjeseca 3,5 posto globalne flote bilo blokirano taj je udjel sada dosegnuo 4,6 posto, pokazuju podaci tvrtke Clarksons Platou Securities.

Lars Mikael Jensen, direktor oceanskog prijevoza u danskoj kompaniji Maersk, najvećem svjetskom kontejnerskom prijevozniku, slaže se kako situacija ne pokazuje znakove poboljšanja otkako se pojavila delta varijanta koronavirusa.

Eksplozivan rast kontejnerskih vozarina u kombinaciji s kašnjenjima u isporukama imat će značajne posljedice na globalno gospodarstvo, smatra John Glen, glavni ekonomist u Institutu za nabavu.

Kako kaže, sada je ključno vrijeme za isporuku robe u Europu za blagdanske rasprodaje. Prema njegovom mišljenju, nestašica sezonske robe potaknut će rast inflacije jer “nema kratkoročnog rješenja i problem neće uskoro nestati”.

Učinak na Europu

Njemački prijevoznik Hapag-Lloyd procjenjuje da poremećaji u globalnoj opskrbi neće nestati do prvog tromjesečja iduće godine. No, izvršni direktor Rolf Habben Jensen upozorava kako bi ta procjena mogla biti produžena uslijed snažne potražnje.

“U nekim je sektorima proizvodnja na rekordnim razinama, iznos poticaja je divovski, a razine zaliha niske”, kaže Habben Jensen. Osim najpogođenijih sektora, automobilske i tekstilne industrije, sve više kompanija objavljuje kako ima problema u zadovoljavanju potražnje uz pritisak rasta cijena.

U Europi se ti učinci već mogu primijetiti u slabašnoj industrijskoj proizvodnji tijekom ljeta. “Poremećaji u opskrbnim lancima vjerojatno će biti uteg industrijskoj proizvodnji eurozone još neko vrijeme”, ocjenjuje George Buckley, glavni ekonomist za eurozonu i Veliku Britaniju u banci Nomura.

Da problem za industrije koje ovise o prekooceanskom brodskom prijevozu nije bezazlen smatra i Philip Edge, izvršni direktor špediterske tvrtke Edge Worldwide Logistics iz Manchestera. “Mislim da je to najveći pojedinačni problem s kojim se gospodarstvo trenutno suočava”, kazao je Edge.