Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je okružnicu bankama, kojom ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu, izvijestili su u petak iz HNB-a.

HNB je banke informirao da očekuje da bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenom izmjenom regulative.

Viceguverner Bojan Fras u petak je novinarima nakon brifinga izjavio da je HNB proveo istraživanje prakse banaka vezano uz prekoračenje po tekućim računima i utvrdio da od ukupno 2,6 milijuna tekućih računa koje koriste potrošači, u režimu prekoračenja je 1,8 milijuna tekućih računa. To znači da 70 posto građana koji imaju tekuće račune koristi neki oblik prekoračenja.

dozvoljeni limit

Pripazite, kreće rezanje dozvoljenih minusa: Neki građani mogli bi platiti i više tisuća kuna razlike

U posljednje dvije godine zamjetan je trend zamjene tzv. dopuštenih prekoračenja s prešutnim prekoračenjima, pa prešutna prekoračenja danas dominiraju i iznose 95 posto svih prekoračenja koje postoje, rekao je.

Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje.

“Dopuštena prekoračenja su neusporedivo bolje regulirana Zakonom o potrošačkom kreditiranju i jeftinija su, jer se na njih primjenjuju ograničenja efektivne kamatne stope (EKS), koja danas iznosi 7,61 posto. Prešutna prekoračenja su oskudnije regulirana zakonom i na njih se ne primjenjuje ograničenje cijene u smislu najvišeg iznosa EKS, pa je cijena prešutnih prekoračenja danas 30 posto veća od cijena dopuštenih”, istaknuo je Fras.

U HNB-u smatraju da bi “prešutna prekoračenja trebala biti iznimka, a dopuštena prekoračenja pravilo”, pa je zbog toga HNB pokrenuo inicijativu za izmjenu ZPK. Po Frasovim riječima, predlaže se da se promjena izvrši i za postojeće tekuće račune i prekoračenja i za one koji će se tek sklapati.

HNB pritom predlaže da se za postojeće ugovore o tekućim računima propiše obveza primjene ograničenja EKS-a kod prešutnog prekoračenja i obveza banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja, na način kako je to propisano za dopušteno prekoračenje u ZPK-u.

Za novougovorene tekuće račune predlaže se, pak, da se propiše maksimalni iznos prešutnog prekoračenja u visini od 1.500 kuna, značajno trajanje prešutnog prekoračenja – od 90 dana neprekidno, zatim obveza banaka da definiraju značajni iznos prešutnog prekoračenja (koji neće moći biti viši od 1.500 kn) te obvezu banaka da u slučaju značajnog trajanja prešutnog prekoračenja u značajnom iznosu ponudi potrošaču odgovarajući kreditni proizvod – dopušteno prekoračenje ili kredit – kojim će zamijeniti prešutno prekoračenje.

Fras je kazao kako velik broj potrošača zapravo nije svjestan da su prešli iz režima dopuštenog u režim prešutnog prekoračenja. Najčešće postanu toga svjesni, kako je naveo, kada ih banke pozovu da isplate odjednom preostali iznos dugovanja od prekoračenja.

ZPK spada u grupu zakona koji će se morati mijenjati s obzirom na uvođenje eura, kazao je Fras. Navedenim izmjenama tog zakona, kako su kazali u HNB-u, odmah bi se ostvarilo djelomično unapređenje zaštite potrošača u odnosu na postojeće stanje te bi se postupno uspostavilo okružje za funkcioniranje oba proizvoda u onoj ulozi za koju su namijenjeni. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo financija te se očekuje da će se uzeti u obzir pri prvoj sljedećoj izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju.