Hrvatska je, zajedno s još 15 članica, od ministara financija EU dobila zeleno svjetlo za otključavanje bespovratnih 6,3 milijarde eura.

Dok politika ističe milijarde na raspolaganju, stiže upozorenje iz Svjetske banke: pandemija je pogoršala duboko ukorijenjene nejednakosti zaustavivši napredak u područjima kao što su ravnopravnost spolova i konvergencija prihoda diljem Hrvatskoj i EU.

Čak dvije trećine kućanstava nema štednju koja može pokriti razdoblje od pola godine, a ranjive su posebno žene, obitelji s niskim dohotkom i stanovnici ruralnih područja, ističe se u redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU znakovitog naziva “Uključiv rast na raskrižju”.

Rezali usluge i nužne proizvode

Pandemija Covida-19 nesrazmjerno je jače pogodila žene, posebno u sektorima suočenim s najtežim posljedicama krize. Svjetska banka napominje da će najmanje 20 posto žena imati poteškoća u povratku na posao u usporedbi s 10 posto muškaraca.

Razlozi za to leže u sektorima i zanimanjima u kojima rade, ali i dodatne skrbi koju su (za razliku od muškaraca) neproprocionalno češće morale preuzeti što pokazuje produbljavanja nejednakosti u obiteljima.

Premda je došlo do blagog oporavka u zaposlenosti, problemi s povratkom na posao kontinuirano nagrizaju dohodak kućanstava, a s njime i financijsko (blago)stanje. Čak trećina kućanstava srezala je ukupnu potrošnju zbog krize; među njima 38 posto bogatijih koji su uštedjeli zbog ograničenja, poput odlaska u restorane i na putovanja, ali ne i na nužnoj potrošnji.

Na uštede je bilo prisiljeno i 37 posto radnih kućanstava, no za razliku od bogatijih, oni su rezali na nužnim proizvodima i uslugama zbog pada prihoda.

“Alarmantno je da je malo poboljšanja u mjeri u kojoj se kućanstva negativno nose s učincima krize: do ožujka 2021. godine 11 posto hrvatskih kućanstava odgodilo je plaćanje računa – koliko i na početku drugog vala pandemije.

Štoviše, upravo žene i kućanstva s niskim prihodima i dalje zaostaju u pogledu plaćanja komunalnih usluga, računa telefona i kredita”, ističe se u dijelu izvješća koji se odnosi na Hrvatsku.

Teški izbori pred nama

Anketa pokazuje da su hrvatski građani, posebice žene i osobe s niskim prihodima, pesmistični u razmišljanjima o svojoj financijskoj slici u 2021.; gotovo 70 posto građana smatra da njihovo financijsko stanje ove godine neće biti ništa bolje od lanjskog pa u Svjetskoj banci poručuju da se pažnja treba posvetiti upravo tim ranjivim skupinama društva.

Premda se za Hrvatsku predviđa povratak na pretkrizni BDP u 2022. godini, na krilima oporavka turizma i inicijativama EU usmjerenima na ekonomiju, problem ostaje zaostajanje u brzini procjepljivanja nužnog za brži oporavak. Bitno su lošije procijepljene upravo žene i osobe niskim primanjima.

Za razliku od premijera Andreja Plenkovića koji, kako je sam istaknuo, “ni kune ne bi dao na kampanju cijepljenja” u Svjetskoj banci poručuju da bi kampanja trebala targetirati upravo spomenute skupine kako bi se dosegnuo imunitet krda.

Očekivano, izvješće ne zaobilazi ni Nacionalni plan oporavka uz naglasak da je Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 13 posto BDP-a u idućih pet godina, no oporavak će zahtijevati “pažljivo balansiranje i teške izbore”. Iako bi fiskalni manjak mogao pasti ispod pet posto BDP-a već ove godine, konsolidacija će ovisiti o potencijalnoj potrebi za daljnjim potporama.

Negativni rizici prijete iz slabije turističke sezone do ranih znakova ranjivosti financijskog sektora, posebno problema naplate kredita koji su pod moratorijima.

“Kako bi se ublažile posljedice krize, pažljivo ciljanu i koordiniranu potporu u obliku javnih politika trebat će pružati i kad započne oporavak, pri čemu će se mjere morati više usmjeriti na ranjiva kućanstva i održiva poduzeća.

Uz to, kreatori politika morat će pronaći ravnotežu između pružanja pomoći onima kojima je najpotrebnija te povećanja produktivnosti gospodarstva i zadržavanja duga na prihvatljivim razinama”, rekla je direktorica Svjetske banke za zemlje EU Galina Vincelette.