Obrazovanje je nužno za razvoj novih spoznaja, a s druge strane omogućava društvu da raste u svim smjerovima. Rad na razvoju obrazovanja se stoga nameće bitnim naporom u gospodarskom i širem društvenom kontekstu, no da bi se rast zbilja i događao potrebno je obrazovanje pratiti od samih početaka.

Dosta je aspekata u hrvatskom obrazovanju kojima je potreban napredak, a kako saznajemo s Instituta za razvoj obrazovanja, manjkavosti se vide već od predškolskog razdoblja.

“U Hrvatskoj je u rani i predškolski odgoj i obrazovanje uključeno znatno manje djece od europskog prosjeka, rezultati PISA istraživanja pokazuju da srednjoškolci imaju ispodprosječne rezultate u prirodoslovlju, matematici i pismenosti, udio visokoobrazovanih niži je od europskog prosjeka, kao i uključivanje odraslih u nastavak obrazovanja.

Ovi podaci ukazuju na to da postoje brojne prepreke i obrazovne nejednakosti, no s druge strane, to nije isključivo specifičnost Hrvatske, a postoji dobra volja da se te nejednakosti prepoznaju i da se radi na njihovu uklanjanju.

Time se Institut za razvoj obrazovanja bavi u projektu TEMCO – Tematska mreža “Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima”, u kojoj je okupljeno 25 stručnjaka iz 10 partnerskih organizacija, koji će provesti niz istraživanja na svim razinama obrazovanja te ćemo do kraja projekta imati znanstveno utemeljene preporuke za uklanjanje nejednakosti u obrazovanju”, rekli su nam s Instituta za razvoj obrazovanja.

Ipak, kažu iz IRO-a, treba istaknuti i neke pozitivne aspekte hrvatskog obrazovanja. Primjerice, Hrvatska iz proračuna za obrazovanje izdvaja nešto više od prosjeka EU, manje osoba rano napušta obrazovanje, postoji Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, internacionalizacija visokog obrazovanja jedan je od prioriteta, a digitalizacija obrazovanja je na razini te je hrvatskom obrazovnom sustavu omogućila brzu reakciju na izazov iznenadnog prelaska na online nastavu zbog pandemije Covid-19.

Osim toga, postoje izuzetno motivirani pojedinci koji djeluju kao akceleratori inovacija u obrazovanju, a i javnost je iznimno zainteresirana za obrazovanje jer je prepoznala važnost obrazovanja za društvo.

Stjecanje vještina

Iako se radi na osuvremenjivanju kurikuluma i podizanju standarda obrazovanja, mladi ljudi ipak i dalje odlaze. To je naravno kritika hrvatskom društvu i nekakvim standardima, međutim istovremeno govori o tome da se unutar sustava stječu iskoristive vještine.

To nam potvrđuje i IRO koji kaže da je to jasan odraz toga kako su mladi kroz obrazovanje stekli kompetencije koje su zanimljive poslodavcima u inozemstvu te da su ih spremni dalje razvijati i prilagođavati se novim potrebama tržišta rada.

To je s jedne strane potvrda kvalitete hrvatskog obrazovanja, a s druge strane kritika ekonomskih politika, a možda i dnevnopolitičkog okvira koji su mlade obrazovane ljude potaknuli da karijere grade u nekim drugim zemljama.

Međutim, postoji i drugi perspektiva odlijeva mozgova, a to je perspektiva mobilnosti. Mobilnost građana je ključno načelo Europske unije, a međunarodna mobilnost studenata donosi niz pozitivnih pomaka ne samo na individualnoj, već i institucionalnoj, ali i široj društvenoj razini.

Mobilni studenti i nastavnici nositelji su novih ideja i kontakata te utječu na povećanje međuinstitucijske i međunarodne suradnje, čime omogućuju razmjenu znanstvenih i stručnih spoznaja, dobrih primjera iz prakse te stvaraju okolnosti povoljne za razvoj i unapređivanje kvalitete. To je korisno za razvoj institucija visokog obrazovanja, ali i za gospodarstvo te društvo u cjelini.

Institut za razvoj obrazovanja smatra da se fenomen odljeva mozgova ne bi trebao vezati uz akademsku mobilnost, već da je puno širi društveni problem koji se primarno odnosi na ograničene mogućnosti na tržištu rada za mlade i ambiciozne visokoobrazovane ljude.

“Koliki će se postotak naših studenata ostati ili vratiti se u Hrvatsku, prvenstveno ovisi o njihovim izgledima za ostvarenje njihovih profesionalnih ciljeva na hrvatskom tržištu rada. Stoga je iznimno važno koordinirano djelovanje različitih nacionalnih politika, dijelova državne uprave (tijela nadležna za visoko obrazovanje, gospodarstvo, tržište rad i dr.), visokih učilišta, predstavnika gospodarstva, organizacija civilnog društva i drugih dionika koji bi trebali osigurali uvjete za zapošljavanje naših visokoobrazovanih građana”, dodaju iz IRO-a.

Pristup visokom obrazovanju danas je veći, nego ikada, a na izbor su dana javna i privatna visoka učilišta. Javnih sveučilišta i veleučilišta ima više od privatnih – prema podatcima AZVO-a, trenutno postoji 9 javnih sveučilišta i 12 javnih veleučilišta, dok je privatnih sveučilišta 3, a privatnih veleučilišta 6. Visokih škola, međutim, ima više privatnih nego javnih.

Javna visoka učilišta često su „starija“, odnosno imaju dužu tradiciju te su stoga vidljivija, bolje prepoznata i cijenjena u svojim zajednicama. Privatna visoka učilišta često su fleksibilnija i mogu brže reagirati na nove trendove u obrazovanju te se prilagoditi potrebama studenata. Često je standard studiranja bolji nego na nekim javnim visokim učilištima.

Međutim, najvažnije mjerilo vrijednosti diplome jest tržište rada, odnosno poslodavci koji prepoznaju neka visoka učilišta kao mjesta s kojih dolaze kvalitetni zaposlenici.

Jedno od visokih učilišta koje spada u privatna je i Zagrebačka škola ekonomije i managementa. Riječ je o poslovnoj školi koja se našla u 5 posto najboljih u svijetu, a za potrebe ovog članka razgovarali smo s njihovom voditeljicom marketinga Majom Oblaković.

Oblaković nam u samom početku ističe, kako je bilo potrebno vremena da se dokažu kvalitetom, ali nakon što su prve generacije studenata diplomirale i započinjale graditi svoje poslovne karijere, poslovna zajednica spoznavala je njihovu kvalitetu i predrasude su polako nestajale.

Objašnjava nam kako ZŠEM studentima prenosi vrijednosti, znanja i vještine potrebne za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu, koji je izložen stalnim promjenama.

Studijski programi osmišljeni su u suradnji s renomiranim poslovnim školama na zapadu, a predavači osim akademskih znanja imaju i vrijedna poslovna i međunarodna iskustva te su oni ti koji najviše vremena provode sa studentima, zbog čega škola najviše resursa ulaže u njihov kontinuirani razvoj.

“Studiranje nije samo slušanje predavanja i polaganje ispita. Studiranje je puno više od toga. To je vrijeme kroz koje student upoznaje sebe, upoznaje razna područja studija kroz teoriju, praktičnu nastavu, stručne prakse te razaznaje kako se on osobno uklapa u koje područje i tako odlučuje na koji način dalje graditi svoju karijeru.

Studij je prilika za stjecanje i međunarodnih iskustava kroz razmjene, studentske poslove, upoznavanje drugih kultura, običaja i jezika. Sudjelovanje na studentskim natjecanjima, projektima, rad u studentskim udrugama i klubovima… sve su to načini na koje se studenti razvijaju tijekom studija.

A Zagrebačka škola ekonomije i managementa nudi sve navedeno što je prepoznato i odlično ocijenjeno kako na nacionalnoj tako i na onoj međunarodnoj AACSB reakreditaciji”, kazala je Oblaković.

Pitali smo koje su po njima prednosti privatnog obrazovanja, a kako nam ističe Oblaković, to je tim profesora i administrativnog osoblja koje radi u korak s vremenom, individualno pristupa svakom studentu i kontinuirano radi na usavršavanju.

“Za stjecanje kompetencija na globalnom tržištu bitno je i međunarodno obrazovanje što ZŠEM nudi kroz studentske razmjene i programe dodatnih diploma. Trenutno surađujemo sa 150 partnerskih sveučilišta i razmjena funkcionira obostrano te ZŠEM bilježi 34% međunarodnih studenata na svom kampusu.

Praktična nastava koja uključuje brojne poslovne slučajeve, primjenjiva znanja i alate za primjenu u poslovanju neizostavna je komponenta koju poslovne škole moraju imati. I najbitnije od svega je vizija koja te vodi u kontinuirano unapređenje, usavršavanje i razvijanje novih proizvoda”, dodala je Oblaković.

Jedna od prednosti ZŠEM-a je svakako i postojanje akreditiranih MBA programa, a kakav je interes za MBA programima u Hrvatskoj saznali smo od predsjednika udruge MBA Croatia Krešimira Proface. Kako govori, interes za MBA studij u Hrvatskoj dugoročno znatno raste.

Naime, prije više od 20 godina MBA studija u Hrvatskoj nije niti bilo. Većina polaznika se tada odlučivala za poslovnu školu IEDC Bled u susjednoj Sloveniji ili su išli na studije u neke druge strane zemlje.

Tada su se počeli osnivati prvi MBA programi, na Ekonomskom fakultetu, zatim Cotrugli Business School, ZŠEM itd. Danas uz te škole od nedavno postoje i MBA programi na Sveučilištu Algebra, a isto tako i od prije par godina djeluje MBA program SSBM-a.

“Glavni motivi upisa studija baš prate i vrijednosti koje udruga MBA Croatia promovira, a to je prije svega želja za znanjem, potraga za izvrsnošću, ali i promocija integriteta i etike u poslovanju.

Naime, iako se u poslovnim školama prije svega uči kako upravljati projektima i organizacijama, sve više je fokus na odgovornom i održivom poslovanju. No ne samo poslovanju već i svim aspektima života kroz koje prolazimo u svojim karijerama”, rekao je predsjednik udruge MBA Croatia Krešimir Profaca.

Interes za MBA

S obzirom na to da Profaca nije izostavio MBA program Zagrebačke škole ekonomije i managementa, može se zaključiti da su se uspjeli etablirati kao jedna od najpoznatijih poslovnih škola na tom području.

U razgovoru s Oblaković saznajemo kako je javnost razvila interes za MBA programe još pri uvođenju Bolonje, kada je većina studenata nakon preddiplomskih studija odmah upisivala diplomske studije ne bi li postala konkurentnija na tržištu.

“Unazad nekoliko godina bilježimo veći interes za executive MBA programe od osoba iz businessa koje su već na visokim pozicijama unutar organizacija ali traže nova primjenjiva znanja. Zato smo uz Executive MBA program koji izvodimo već godinama razvili i Global Executive MBA program.

Global Executive MBA program uz predavanja na ZŠEM-u uključuje i kolegij na H-FARM College u Italiji, bootcamp na Luxembourg School of Business i studijsko putovanje u Singapore. Navedene međunarodne komponente u kraćim trajanjima od ostalih programa međunarodnih studentskih razmjena pristupačnije su zaposlenim osobama te obrazovanje čine globalnim. Naši executive programi izvode se vikendom te ih kandidati s lakoćom uklope u svoj ionako već gust raspored”, objasnila je Oblaković sa ZŠEM-a.

Svjetske prakse u hrvatskom obrazovnom sustavu itekako su dobrodošle, a one omogućuju da se obrazovni programi dodatno osuvremene i približe trendovima obrazovanja u svijetu. Jedno od visokih učilišta koje počiva na svjetskim praksama obrazovanja je zasigurno i RIT Croatia, globalni kampus američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology.

“Živimo u vrijeme kontinuiranih promjena koje, u nekim slučajevima, u potpunosti mijenjaju industrije i poslove u vrlo kratkom vremenu. Upravo ta neizvjesnost i nepredvidljivost naglašava važnost kvalitetnog i modernog cjeloživotnog obrazovanja. Brojne prednosti – poput agilnosti, fleksibilnosti, te bliske suradnje s industrijom – omogućuju nam da se kontinuirano prilagođavamo potrebama tržišta rada.

Upravo je to glavni fokus RIT Croatia: ponuda kvalitetnih američkih visokoobrazovnih studija koji uspješno i učinkovito pripremaju mlade ljude na stvaran poslovni svijet koji je pred njima. Studiranje na engleskom jeziku, američka i hrvatska diploma, kao i mogućnost studentske razmjene među globalnim kampusima RIT-a te preko Erasmus+ programa, samo su neke od dodatnih prednosti koje privlače mlade ljude da upišu studij na RIT Croatia”, rekla nam je Irena Ljubišić iz Odjela za marketing i komunikacije s RIT Croatia.

Kako objašnjava Ljubišić, istraživanje koje su nedavno proveli pokazuje da je pronalazak posla nakon diplome najvažniji faktor u odabiru visokoobrazovne institucije za 80 posto učenika trećih i četvrtih razreda srednje škole u Hrvatskoj. Gotovo 70 posto njih želi instituciju koja će im omogućiti stjecanje praktičnih i korisnih znanja.

“Naš je osnovni cilj adekvatno pripremiti studente za tržište rada koje ih čeka nakon diplome. Studente učimo da kritički razmišljaju te im pomažemo da steknu alate i znanja koja će im pomoći da se snađu u nepoznatim situacijama i na poslovima i zadacima koji još ne postoje.

Vještine poput kritičkog razmišljanja, te aktivno uključivanje studenata u gradivo kroz rasprave, rješavanje problema, case studies i slično, spadaju u najtraženije vještine za poslove sadašnjosti i budućnosti, kako World Economic Forum navodi u najnovijem izvještaju The Future of Jobs Report 2020.”, istaknula je Ljubišić.

“Uz interaktivnu nastavu i primjenu teorije kroz rad na praktičnim primjerima, što je sastavni dio nastave na svim programima dubrovačkog i zagrebačkog kampusa RIT Croatia, karakterizira nas i jedinstven program obvezne stručne prakse u trajanju od minimalno 800 sati u području odabranog studija, što u današnje vrijeme smatramo ključnim s obzirom na to da poslodavci kod studenata odmah po završetku studija gledaju radno iskustvo.

Uloga obrazovnog sustava je da unaprjeđuje način rada te pomiče granice u obrazovanju/SHUTTERSTOCK

Visoka nezaposlenost

Nezaposlenost mladih vrlo je visoka u Hrvatskoj, a ovaj program omogućuje našim studentima ne samo da steknu vrijedno radno iskustvo, nego im otvara prilike za zapošljavanje već tijekom studija. Ne čudi stoga što je i u protekloj, kriznoj godini, 88 posto naših diplomanata generacije 2020. pronašlo zaposlenje i/ili nastavilo s obrazovanjem u roku do šest mjeseci od diplomiranja”, dodala je naša sugovornica.

S druge strane, treba poticati i koncept samozapošljavanja. Kako kažu s RIT Croatia, upravo zbog načina studiranja preko 20 posto njihovih diplomanata pokrenulo je vlastiti biznis u nekom periodu svoje karijere.

Sustav razmišljanja koji vodi samozapošljavanju prisutan je i na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, a oni to implementiraju kroz nastavne programe, ali i izvannastavne aktivnosti.

“Vještine koje su prepoznate kao važne posebice kod poduzetnika su suočavanje s neizvjesnošću, upravljanje komunikacijom, prilagodljivost, motivacijske vještine, interes za široke teme i povezivanje poduzetničkog djelovanja i empatije. Kao takve, one su neophodne i za razvoj vlastitog poslovanja i upravo njih dodatno promičemo kroz cjelokupni rad na Fakultetu. Kroz brojne projekte u nastavi, ali i izvannastavne aktivnosti trudimo se studente poticati da postanu samostalni, ohrabriti ih da naprave iskorak. Naš je obrazovni program usmjeren na to da studentima omogućimo dovoljna početna znanja, a kroz izvannastavne aktivnosti trudimo se dodatno ih ojačati”, rekla je dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.

Pokrenuli su i Startup@FOI, program podrške kroz koji studentima i alumnijima pruža neophodnu početnu pomoć u njihovim poduzetničkim pothvatima. Fakultet organizacije i informatike obrazuje stručnjake u dva polja – informacijskim i komunikacijskim znanostima i ekonomiji, što njihove studente čini izuzetno interdisciplinarnima, a samim time bez obzira na područje visoko zapošljivima i kada nije riječ o samozapošljavanju.

“Teško je danas zamisliti bilo kakav novi posao koji neće biti vezan uz tehnologije, što je svakako prednost za našeg informatičara, ali i ekonomistu. Fakultet organizacije i informatike sve svoje studijske programe (Informacijski i poslovni sustavi, Ekonomika poduzetništva, Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) kreira u suradnji s poslodavcima, a inovativni koncepti učenja i poučavanja sastavni su dio rada sa studentima.

Učimo ih kritički misliti i rješavati probleme, koristimo metode poput obrnute učionice, učenja temeljenog na radu, projektnog rada u suradnji sa stručnjacima naših partnerskih tvrtki. Poslodavci kao jednu od glavnih prednosti naših studenata ističu njihovu adaptabilnost i agilnost jer znanja koja usvajaju na FOI-ju omogućuju im da dugoročno prate i prilagođavaju se razvoju poslovanja i tehnologije”, dodala je dekanica Ređep.

Uloga obrazovnog sustava, posebice visokoobrazovnih institucija je, govori Ređep, da unaprjeđuje način rada te pomiče granice u obrazovanju.

“Naše studente učimo donositi odluke i rješavati probleme te ih pripremiti za cjeloživotno učenje. Također fakulteti trebaju educirati kadar potreban tržištu rada na studijskim programima koji su kreirani zajedno s poslodavcima koji će te zaposlenike zapošljavati, jaka suradnja fakulteta i poslodavaca je nužna. Jedino to garantira visoku zapošljivost.

Naši informatičari zapošljavaju se već na diplomskoj razini studija, najviše kod poduzeća gdje su odrađivali stručnu praksu. Podaci nam govore da unutar 6 mjeseci gotovo svi pronađu svoj prvi posao. Ono što ih „prodaje“ njihova je multidisciplinarnost i meke vještine koje studenti dobivaju ne samo kroz nastavu već i kroz izvannastavne aktivnosti.

Studentima pomažemo da prepoznaju svoje jake strane, budu spremni komunicirati s poslodavcima i da se znaju predstaviti na najbolji način, što poslodavci prepoznaju”, zaključila je dekanica Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.

Doticaj s industrijom

Unaprjeđivanje načina rada prisutno je i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, gdje studente potiču i na usvajanje znanja i vještina koje možda neće dobiti obaveznim nastavnim programom.

“Studentima se uz kvalitetan nastavni program nudi mogućnost doticaja s industrijskim radnim okruženjem putem stručnih praksi, ali FER je također prepoznao potrebu i za dodatnom edukacijom studenata u području praktičnih znanja i vještina koje su usko povezane s određenim tehnologijama koje se u našem području svakodnevno mijenjaju. Stoga našim studentima nudimo niz kolegija izvan strukture studija, tzv. kolegije-vještine, putem kojih stječu vrijedna praktična znanja. U izvedbi kolegija-vještina, pored nastavnika s FER-a, gotovo u pravilu sudjeluju i stručnjaci iz industrije”, rekla nam je Petra Škaberna s FER-a.

Tijekom čitavog perioda studiranja, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva potiču studente da sudjeluju u najnovijim izazovima, najnovijim istraživačkim dostignućima te da hrabro slijede vlastite interese. Veliki broj njihovih studenata ostaje raditi u Hrvatskoj, a s druge strane, da je pomicanje granica dobar način, govori i činjenica da i ako otiđu van, rade u renomiranim svjetskim kompanijama i društvima.