Unatoč ospodarskom oporavku i boljim makroekonomskim izgledima koji smanjuju i kratkoročne rizike u sektoru poduzeća, strukturne ranjivosti u Hrvatskoj, kao i ukupna izloženost sistemskim rizicima ostaju povišeni, najnovija je ocjena Hrvatske narodne banke.

Pritom se posebno ističu rizici za solvenost poduzeća čije je poslovanje narušeno tijekom pandemije, a pod povećalom su i visoke i rastuće cijene nekretnina te njihovo, kako kažu u HNB-u, “daljnje odvajanje od fundamenata”.

Kombinacija napretka cijepljenja i ublažavanja epidemioloških mjera trebala bi podržati nastavak gospodarskog oporavka u 2021., isitče se u novom izdanju Makroprudencijalne dijagnostike.

No, epidemiološke varijable poput novih sojeva virusa, sporijeg procjepljivanja ili potencijalne neučinkovitosti cjepiva ujedno su i izvor neizvjesnosti za daljnji tijek oporavka. To posebice, ili najneposrednije, vrijedi za turizam i druge djelatnosti jače izložene posljedicama pandemije.

Unatoč ukupno boljim rezultatima poduzetništva rizici i ranjivost tako ostaju povišeni.

Lice i naličje potpora

Uz ostalo, oni ovise o učinkovitosti i trajanju (isteku) mjera za ublažavanje posljedica pandemije na likvidnost i solventnost. U akutnoj fazi korona krize ti su rizici ublaženi izdašnim paketom pomoći javnog sektora i prilagodbom supervizorskih pravila za tretman izloženosti banaka pogođenim klijentima.

Zbog još prisutnih neizvjesnosti povećan (osta)je i rizik tzv. zombifikacije koja može nepovoljno utjecati na poslovanje banaka, ali i gospodarski rast u dugom roku.

“Sve dok traju mjere potpore, kreditni su gubitci vezani uz sektor poduzeća niski, no nakon njihova isteka, a osobito s obzirom i na smanjenje kapitala tvrtki iz pandemijom najugroženijih djelatnosti zbog lošijih rezultata 2020., moglo bi doći do rasta rizika”, upozorava HNB.

Podaci o fiskalizaciji računa jasno pokazuju oporavak prihoda, ali su u odnosu na predkriznu 2019. još u zaostatku, ponajprije u djelatnostima najpogođenijim korona krizom.

Prigušeni kreditni rizici

Ta se poduzeća, prije svega ona u turizmu i prijevozu (u manjoj mjeri i iz prerađivačke industrije), i dalje oslanjaju na vlastitu akumuliranu likvidnost, primjećuju u HNB-u. Zaključno s krajem svibnja, upravo te djelatnosti prednjačile su postotnim padom depozita početkom ove godine. U isto vrijeme kreditni podaci pokazuju da dio manjka likvidnosti nadoknađuju i dodatnim zaduživanjem.

Udio kredita pod moratorijem pak postepeno pada; potkraj prvog kvartala pod njima je bilo 6,8%, a krajem svibnja 5,5 posto ukupnih kredita poduzećima. Dijelom i zbog privremeno mekših pravila klasifikacije plasmana, udjel neprihodujućih kod poduzeća ove je godine i blago smanjen.

No, istodobno je izloženost kreditima poduzeća u tzv. fazi 2, kod koje se ocjenjuje da dolazi do povećanja kreditnog rizika krajem ožujka porasla na 22,7 posto.

Postupnim istekom moratorija, a pogotovo ako usto uslijedi i slabljenje oporavka gospodarstva, u HNB-u napominju kako bi materijalizacija kreditnog rizika u tom segmentu mogla dodatno opteretiti poslovanje banaka.

Inače, globalno su uvjeti financiranja i dalje vrlo povoljni iako se zbog oporavka praćenog rastućom inflacijom pomiču i očekivanja trenutka promjene smjera monetarnih politika najutjecajnijih središnjih banaka, u prvom redu američkog Feda.