Spora administracija, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, trzavice na relaciji Ministarstvo – Fond za obnovu, izostanak političke volje…

Pregršt je razloga (i izgovora) zbog kojih je 16 mjeseci nakon zagrebačkog potresa obnova metropole jedva zagrebala po površini. Ništa bolje nije ni na području Petrinje koja se od razornih udara na koncu prošle godine gotovo stalno trese.

Zaključci i privremene odluke

Dok se tisuće zahtjeva nalaze “u proceduri”, iz Fonda za obnovu poručuju da su od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu s Darkom Horvatom zaprimili – 43 odluke. Od toga se 19 odnosi na uklanjanje obiteljskih kuća uništenih potresom, a 24 na isplatu novčanih naknada za privremenu zaštitu oštećenih objekata.

“Fond je zaprimio i 99 privremenih odluka te 91 zaključak kojima Ministarstvo od Fonda traži utvrđivanje činjenica u upravnom postupku obrade zahtjeva za obnovu, poput bruto površine zgrada, ocjene konstrukcija ili tehničko-financijske kontrole”, kažu iz Fonda koji vodi Damir Vanđelić.

Prema njemu, dosad su srušene tri kuće, a za preostale zaprimljene odluke o rušenju u tijeku su postupci javne nabave. U prvoj polovici 2021. Fond je objavio sedam prethodnih informacijskih obavijesti – usluge kontrole projekta, operativne koordinacije, tehničko – financijske kontrole, projektiranja, stručnog nadzora, izvođenje radova (uklanjanje, obnova i izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća) te usluge za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba.

“Pokrenuta su i četiri ograničena postupka javne nabave u kojima se uspostavlja dinamički sustav nabave za dodjelu ugovora (usluga kontrole projekta, usluga operativne koordinacije, usluge tehničko-financijske kontrole i usluge projektiranja) ukupne vrijednosti za sljedeće 2 godine s mogućnosti produljenja za dodatnu godinu od 380 milijuna kuna”, navode.

“Proveli smo i 179 postupaka nabave za sudionike u obnovi, od toga smo izvršili odabir u 75 postupaka nabave, dok smo 65 postupaka morali poništiti, prvenstveno jer se na njih nije nitko javio“, nabraja Vanđelić ističući da se nabava provodi e-dražbama po čemu je Fond jedinstvena javna institucija u Hrvatskoj.

Sektor rastao 19,9% godišnje

“Proveli smo 12 e-dražbi gdje smo, zahvaljujući spuštanju cijena tijekom postupka postigli uštede od 10% ako gledamo vrijednost odabranih ponuda za sve postupke prije i nakon dražbe“, kaže.

Na temelju toga sklopljeno je 45 ugovora, a za još 12 čeka se potpis ugovora druge strane. U prvoj polovini godine Fond je potrošio 33,6 milijuna kuna, od čega 88 posto za obnovu, 7 posto za zaposlene, a ostatak na troškove redovnog poslovanja.

Troškovi obnove uključuju 29,5 milijuna kuna isplaćenih naknada za nužne popravke od čega je 13,4 milijuna iz donacija. Preostalih 73.400 kn stajale su usluge tehničko-financijske kontrole, sudski vještaci i ovlašteni inženjeri građevinarstva.

Eurostat je u ponedjeljak objavio da je sezonski prilagođena proizvodnja u građevini na godišnjoj razini porasla 11,6% u EU (13,6% u eurozoni). U travnju je građevina u Hrvatskoj rasla 19,9% na godišnjoj razini, a brojke za svibanj još nisu objavljene.