Iako se već neko vrijeme oko europskog novca koji je iz raznih izvora na raspolaganju Hrvatskoj najviše govori o Planu za oporavak i otpornost (NPO), idućih nešto manje od dvije i pol godine ključno je i za iskorištenje tzv. omotnice u okviru financijske perspektive 2014.-2020.

Slijedom pravila t+3 njena provedba traje do kraja 2023. godine. U odnosu na ukupno raspoloživih 10,7 milijardi eura ugovoreno je i nešto “zalihe” projekata, dosad je korisnicima isplaćeno šest milijardi ili 55 posto, dok je još preostalo iskoristiti gotovo pet.

Kao i u slučaju tekućeg VFO-a (za razdoblje 2021-2027.) te Plana oporavka, ekonomisti ponavljaju da treba povući sva raspoloživa sredstva europskih fondova, ali i da je jednako bitno povući ih pametno.

Kako su bespovratna sredstva iz EU fondova koja su koristila poduzeća utjecala na njihovu uspješnost i kondiciju, pokušao je odgovoriti analitičarski dvojac iz Hrvatske narodne banke Domagoj Šelebaj i Matej Bule čiji je istraživački rad bio i jedna od tema panela na ovotjednoj Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji HNB-a.

Istraživanjem je obuhvaćeno više od dvjesto poduzeća koja su primila više od 370 milijuna bespovratnih sredstava, a  pokazalo je da korištenje tih sredstava EU fondova ima znatan pozitivan učinak na proizvodnju te pokazatelje poput zaposlenosti, operativnih prihoda, produktivnosti rada ili kapitalne intenzivnosti. Od dvanaest odabranih pokazatelja poslovanja i poslovnih značajki na većinu se pokazao pozitivan utjecaj.

Učinci pritom uvelike ovise o relativnoj veličini potpore iz EU fondova. Spomenutih rad, naime, upućuje na postojanje uzročno-posljedične veze prema kojoj utjecaj raste s relativnom veličinom bespovratnih sredstava (ako prelaze deset posto operativnog prihoda poduzeća), a usto do punog izražaja dolazi dvije godine po alokaciji.

Neki rezultati, poput onih vezanih uz relativnu profitabilnost, ipak su pokazali i određene slabosti koje ujedno upućuju i na moguća poboljšanja i preporuke za veću efikasnost u budućem korištenju europskih fondova. Na tom tragu je npr. i preporuka da se ona više nego dosad učine dostupnima mlađim poduzećima koja inače imaju nešto teži pristup financiranju.
Jedno od zapažanja u vezi sa značajkama korisnika potpore, naime, sugerira da su u toj skupini češće odnosno vjerojatnije starija poduzeća s više zaposlenih, s većim kapitalom i izvoznim intenzitetom poslovanja, te razmjerno višom razinom zaduženosti. S druge strane, produktivnost rada i ukupna faktorska produktivnost ne pokazuju se kao značajne odrednice u smislu vjerojatnosti korištenja EU grantova.

Uz njihove izravne učinke, tu su i oni neizravni, iako je njih zbog niza razloga (od dostupnosti podataka do širokog spektra programa i ciljeva) teže izmjeriti.  Kako bilo, preispitivanja dosadašnjih učinaka svakako su dobro došla.

Poboljšanjem tempa korištenja sredstava iz proračunskog razdoblja 2014-2020. Hrvatska se više-manje približila prosjeku iskorištenosti  na razini EU. Ulazak u završnu fazu pak znači i vrhunac dinamike, a naglasak se sve više stavlja na povećanje efikasnosti. No, i dosadašnje potpore kroz bespovratna sredstava bile su značajne.

U Hrvatskoj su s obzirom na razvijenost u odnosu na europski prosjek primljeni iznosi financiranja znatno veći od uplata u zajednički proračun EU. Tako su samo u 2019. krajnji korisnici iz fondova EU po raznim osnovama primili 1,9 milijardi eura ili 3,6 posto BDP-a, dok je doprinos Hrvatske u proračun EU iznosio oko 0,5 milijardi eura ili jedan posto BDP-a. Lani je pak krajnjim korisnicima iz europskih fondova isplaćeno 2,6 milijardi eura ili 5,3 posto hrvatskog BDP-a.

 Znanstveni dokazi o učincima apsorpcije EU sredstava na važnosti dodatno dobivaju uzme li se u obzir  i 11 posto BDP-a vrijednosti odskora raspoloživih EU sredstava kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPO), kaže Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe i moderator rasprave o temi bespovratnih sredstava iz EU fondova na HNB-ovoj konferenciji u Dubrovniku.

Dodaje kako je kod NPO-a posebno važno to što  on ima i financijsku i reformsku komponentu. “Važno je da država provede reforme kako bi dobila financijska sredstva, a još je važnije da privatni sektor, direktno ili indirektno, iskoristi ta sredstva za nove projekte i nova radna mjesta kako bi reforme bile manje bolne”, zaključuje čelnik Hanfe.