Češka vlada za sada ne želi obnoviti vađenje zlata na nalazištu u blizini Praga iako se njegova vrijednost procjenjuje na 20 milijardi eura. Razlog je u korištenju toksičnih kemikalija koje bi trebalo koristiti prilikom eksploatacije, a nalazište je smješteno u turističkom području.

Kako piše Deutsche Welle, ležište s gotovo 7 tona zlata nalazi se ispod pitoresknog gradića Jilove u Prahy u kojem živi oko 5000 stanovnika. Pored gradića teče rijeka Sazava, pritoka Vltave, a to je područje omiljeno izletište Pražana.

Višestoljetna tradicija

Jilove u Prahy ima višestoljetnu tradiciju rudarenja zlata. U 14. stoljeću to je bio treći najvažniji grad kraljevine Bohemije, nakon Praga i Kutne Hore, s dvostruko više stanovnika nego danas. U vrijeme vladavine kralja Karla IV. (1355.-1377.) Jilove u Prahy bio je najvažniji izvor zlata u kraljevstvu.

“Velik dio Praga izgrađen je od prihoda od vađenja zlata, uključujući i neke zgrade Karlovog sveučilišta koje se i danas koriste”, pojašnjava Sarka Jurinova, direktorica Regionalnog muzeja u Jilove u Prahy gdje velik dio postava čini povijest rudarenja zlata.

Muzejski geolog Jan Vana kaže kako ispod i u okolici gradića leži približno 7 tona zlata. Tamošnji rudnik zlata prestao je s radom 1968., a Vana ističe kako su postojala nalazišta koja su davala i do 4 grama, odnosno osminu unce zlata po metričkoj toni stijenja.

Štoviše, rudari su znali naići i na grumene od nekoliko kilograma. Jedan uzorak grumena u gradskom muzeju veličine je rukometne lopte.

Međutim, da bi kopanje zlata u Jilove u Prahy bilo profitabilno, morao bi se koristiti otrovni cijanid prilikom ispiranja stijenja. “Bez korištenja cijanida prinos bi bio mali.

Problem je što je Jilove izletničko područje”, isiče Vana. Unatoč tome, dobar dio lokalnog stanovništva nema ništa protiv obnove rada rudnika. “Tada bi mogli kupovati češko zlato umjesto da ga uvozimo iz Južne Afrike”, ističe jedna starija stanovnica.

Prije nekoliko godina javnu podršku obnovi rudarenja zlata dao je i predsjednik Miloš Zeman. Vlada je za sada odlučila kroz studiju izvodljivosti samo ispitati mogućnosti dobivanja najplemenitijeg metala.

“Studija bi trebala pružiti vladi ažurirane informacije o mogućnosti eksploatacije zlatnih rezervi”, izjavila je visokotiražnom dnevnom listu MF Dnes glasnogovornica ministarstva industrije i trgovine Stepanka Filipova.

Slanje u inozemstvo

Jedna od mogućnosti jest da se iskopani materijal, zajedno s onim iz rudnika Zlate Hory, šalje u inozemstvo na daljnju obradu čime bi se izbjeglo korištenje otrovnih kemikalija u Češkoj. Za Richarda Brabeca, ministra zaštite okoliša, nekorištenje cijanida temeljni je preduvjet za obnovu rudarenja zlata u Češkoj.

“Apsolutno je neprihvatljivo da se vađenje zlata u budućnosti radi uz korištenje kemikalija”, izjavio je Brabec na javnoj televiziji. Jedina druga opcija je duboko rudarenje, istaknuo je Brabec referirajući se na bušotine duboke i preko 1500 metara.

Međutim, ekonomist Lukas Kovanda, član vladina Nacionalnog ekonomskog vijeća, vjeruje kako nedostatak entuzijazma za obnovu vađenja zlata odražava prvenstveno ekonomske razloge.

“Vađenje zlata i dalje nije profitabilno. Da su stvari drugačije, vlada bi obnovila rudnik još davno prije”, smatra Kovanda. Primjer te teze je vađenje litija kojeg nazivaju “bijelim zlatom”.

Prije nekoliko godina u blizini granice s Njemačkom otkriveno je možda i najveće europsko nalazište tog minerala presudnog za proizvodnju baterija za električne automobile.

Na češkoj strani nalazi se 60 posto tog nalazišta, odnosno oko 140 milijardi metričkih tona što je 4 posto svjetskih rezervi litija. Iako i vađenje litija zagađuje okoliš, vlada je u ožujku najavila da će državni proizvođač energije ČEZ do 2025. početi s eksploatacijom kapaciteta 1,8 milijuna tona godišnje.