Europska središnja banka blago je povisila ciljanu inflaciju na okruglih 2 posto, no rast cijena ponovno je usporio u eurozoni, ali i onim zemljama Europske unije u kojima euro nije službena valuta.

U lipnju se inflacija u EU i eurozoni spustila s najviše razine u zadnje 2,5 godine, a slično je i u Hrvatskoj gdje se izjednačila s prosjekom EU. U Hrvatskoj je inflacija usporila na 2,2 posto, sa svibanjskog rekorda od 2,5 posto.

Godišnji porast razine cijena mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) usporio je na 2,2 posto u EU, s prethodnih 2,3 posto u svibnju. Inače, svibanjska inflacija bila je najviša od listopada 2018. Inflacija u eurozoni u lipnju je usporila na 1,9 posto (s prethodnih 2% u svibnju).

Za lipanjski rast cijena u eurozoni najzaslužnije su (ponovno) cijene energenata koje su porasle 12,6 posto u godinu dana na valu oporavka svjetskog gospodarstva od korona krize. Prema računici europskog statističkog ureda, udio energenata u inflaciji je dosegnuo 1,3 posto.

Najveći porast cijena zabilježen je u Mađarskoj (5,3%), slijede Poljska (4,1%) i Estonija (3,7%), dok su najslabiji imale Malta (0,2%) i Grčka (0,6%). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je inflacija u prvoj polovini godine porasla 1,2 posto prema istom lanjskom periodu.

Najviše su povećane cijene prijevoza (0,12%), a najveći pad bilježi kategorija odjeće i obuće (-0,26%). “Rast inflacije potrošačkih cijena prema sadašnjim očekivanjima privremenog je karaktera i zasigurno će biti izraženiji u drugoj polovici 2021. nakon čega bi trebalo uslijediti usporavanje rasta.

Naime, poremećaji u lancima opskrbe trebali bi biti prisutni narednih tromjesečja, ali ne i godina, a i prelijevanje s proizvođačkih cijena na potrošačke ne događa se jednoznačno i u punom intenzitetu.

Ono je s određenim vremenskim odmakom neizbježno, a u trenutnim uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva diljem Europe i povratka potražnje olakšano”, ističu analitičari Raiffeisen banke koji u 2021. očekuju prosječnu inflaciju od 1,8 posto.